Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić
Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore održalo je konferenciju za novinare u kojoj je istaknuto kako je novi zakonodavni okvir usporio razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i onemogućio razvoj postojećih projekata u visokoj fazi pripreme.
Udruženje je izradilo Position Paper u kojem su navedene najznačajnije prepreke u administrativnim postupcima pripreme i razvoja projekata OIE.
Prepreke koje su navedene kao najvažnije su zakonodavni okvir, neusklađenost propisa, priključenje na elektroenergetsku mrežu, prostorno planiranje i utjecaj na okoliš i prirodu.
Kao ključni razlog dodatnog usporavanja razvoja sektora navode nedonošenje većeg broja podzakonskih akata zakonima, a Uredba kojom se definira način dodjele energetskog odobrenja i pravila o priključenju na elektroenergetsku mrežu, kao i naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu, podzakonski su akti čije donošenje kasni od 155 do 430 dana, kažu u HGK.
Bez tih akata nije moguće razvijati projekte proizvodnje električne energije. Udruženje OIE HGK traži hitno donošenje podzakonskih akata te ubrzano rješavanje zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja.
Zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić je također naglasio kako je nedostatak podzakonskih akata uzrok neizvjesnosti investitora te dodao da je potrebno osigurati transparentnost i predvidljivost poslovnog okruženja.
Udruženje OIE HGK također ističe da nedostatak poticaja za razvoj OIE, pogotovo za manje projekte, dodatno usporava razvoj sektora te da bi država trebala dati veću potporu tim projektima. Predlažu i da se poticaji osiguraju za lokalne projekte koji su usmjereni na zadovoljavanje potreba lokalne zajednice i razvoj održivog turizma.
U Hrvatskoj je u 2021. godini postavljeno oko 100 MW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, što je otprilike polovica planirane instalacije u skladu s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom. Udruženje OIE HGK procjenjuje da je potrebno instalirati 500 MW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije godišnje kako bi se postigao cilj od 50 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
Uz to, Udruženje OIE HGK ističe da bi sektor obnovljivih izvora energije mogao imati značajnu ulogu u oporavku gospodarstva nakon pandemije COVID-19, ali da je potrebno osigurati poticaje za razvoj projekata, donošenje nedostajućih podzakonskih akata te ubrzavanje administrativnih postupaka.
Ukupni razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je i dalje ograničen nedostatkom potrebnih podzakonskih akata i poticaja za razvoj projekata, te je potrebno donošenje hitnih mjera kako bi se osigurao daljnji razvoj sektora i postizanje ciljeva u pogledu obnovljivih izvora energije.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u najskorije vrijeme predložit će Vladi usvajanje uredbe vezane uz obnovljive izvore energije (OIE), najavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić najavio je u ponedjeljak da će ministarstvo uskoro pripremiti uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i uredba o izdavanju energetskih odobrenja.
Odgovornim se ne osjeća ni ministar graditeljstva koji ipak najavljuje nove izmjene Zakona iz 2021.
“Ja sam u ministarstvu dva mjeseca. Toliko o tome što bih ja to kočio. Postoji i mogućnost da i prije samog donošenja Zakona izmijenimo pravilnik o jednostavnim građevinama gdje bi pojednostavili da se bez građevinske dozvole mogu postavljati postrojenja”, rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.
Potpredsjednik Vlade kojem je dopis o problemu uputio predsjednik HGK isti nije shvatio kao apel.
“Sve je to u pripremi. Nema nikakvog zapinjanja, blokiranja? Ma ne, ne… I nije taj dopis zaista niti bio tako intoniran tako da ja sam ga jutros još jednom dobro pročitao”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Za one iz oporbe dileme nema – za kočenje novih projekata odgovorni su HEP-a i resorni ministar Filipović.
“Zašto se to koči? Nitko sa zdravim razumom ne može shvatiti koji je tu interes osim ako nema prste, nekakav dogovor ili nešto. Dakle, ovo je skandalozno”, tvrdi šef SDP-a Peđa Grbin.
“Po broju solara smo drugi najniži u Europi, a mislim da najgora je jedna baltička zemlja, mislim nemaju sunca pa onda je logično da ih nemaju toliko puno, kod nas to naravno nije logično”, dodaje saborska zastupnica (Možemo!) Sandra Benčić.
Nije logično niti stručnjacima koji napominju da su na čekanju projekti većinom vezani uz vjetroelektrane i one solarne. Osim domaćih, zainteresirani su i brojni strani investitori.
“Ekvivalent onoga što uvozimo i plaćamo drugima, odnosno ne proizvodimo vlastiti je otprilike petina onih projekata koji čekaju i koji bi mogli biti realizirani”, rekao je Tomislav Capuder iz Zavoda za visoki napon i energetiku (FER).
