Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju za 2,7 posto pripisao je bivšoj Vladi, napominjući kako sve u prvoj polovini ove godine pripisuje radu bivše, dok će ono što će se događati u drugoj polovini godine biti rad sadašnje Vlade.
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, hrvatski bruto domaći proizvod u prvom kvartalu porastao je za 2,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2015. godine. Taj rast ostvaren je zahvaljujući bivšoj Vladi, izjavio je u utorak Grčić novinarima, komentirajući najnovije podatke DZS-a. “To je šesti kvartal za redom da bilježimo rast. To znači da smo napravili dobar posao. Sve što će se događati u prvoj polovini ove godine pripisujem radu bivše Vlade, a ono što će se događati u drugoj polovini bit će rad ove Vlade”, rekao je Grčić.
No, smatra kako je sada problem “nefunkcioniranje ove Vlade” te da će se to odraziti na rezultate u ostatku godine. “Privatni sektor dobro odrađuje, no država bi trebala raditi bolje”, ustvrdio je Grčić. Za najnovije rezultate ‘zaslužno’ je pet mjeseci rasta industrijske proizvodnje, ali i rast osobne potrošnje, do kojeg je došlo i zbog smanjenja poreznog opterećenja na plaće, objašnjava Grčić.
Hrvatski premijer Tihomir Orešković izjavio je u utorak u Parizu da je “presretan” zbog podatka da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesječju ove godine poraslo 2,7 posto, što je više nego što se očekivalo. “Ja sam presretan. Nadam se da se konačno pozitivne vijesti mogu proširiti. Dosta dugo govorim da sam optimist. Vidimo da izvoz raste, da se klima mijenja. Rast od 2,7 posto je pozitivan indikator i ako BDP raste 2,7 posto to onda znači da ćemo imati pozitivne učinke što se tiče duga i deficita”, izjavio je Orešković u Parizu, gdje boravi u dvodnevnom radnom posjetu.
Premijer Orešković je u utorak, drugog dana radnog posjeta Parizu, sudjelovao na sastanku Vijeća poduzetnika Francuska-Hrvatska pri Međunarodnom predstavništvu Francuske udruge poslodavaca, razgovarao s glavnim tajnikom udruge Pierrom Gattazom te se sastao s predstavnicima francuskih tvrtki koje su zainteresirane za investiranje u Hrvatsku. “Rast BDP će ojačati naše makroekonomske indikatore, što je pozitivno za Hrvatsku i čime se šalje poruka investitorima”, rekao je Orešković, najavljujući još pozitivniji razvoj situacije aktiviranjem europskih fondova, pokretanjem investicija poput Pelješkog mosta i drugih.
“Ja sam danas ovdje kako bismo stimulirali i stvarali pozitivnu klimu. Ta klima se stvara, ne dolazi sama po sebi. Bitno je da sam ja kao premijer i ministri vani terenu, da se čujemo s investitorima i pošaljemo te poruke. Onda sam siguran da će investitori u svojim krugovima pričati da je Hrvatska otvorena, da provodi reforme i da smo ih spremni provesti. Te reforme nisu lake, ali na kraju daju pozitivne rezultate. Ja sam od prvoga dana govorio da sam fokusiran na rezultate. Nadam se da ćemo mi Hrvati malo se početi veseliti kada se imamo čemu veseliti, stati malo i reći da super. Imamo naše izazove, ali ovo je nešto pozitivno i idemo naprijed”, rekao je Orešković.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.
To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,9 posto. DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren rastom izvoza roba, 9,4 posto. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 0,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 4,3 posto, a potrošnja kućanstava za 3,1 posto.
