Tko će platiti predizborna obećanja?

Smanjenje poreza jedno je od glavnih obećanja najjačih političkih stranaka. I HDZ i SDP nude paket poreznog rasterećenja koji bi trebao olakšati poslovanje poduzetnicima i povećati plaće zaposlenima. Jedino nije jasno tko će to platiti jer nitko ne spominje rezove u proračunu

Dok se u segmentu smanjenja poreza na rad donekle slažu, SDP i HDZ razilaze se u pristupu sustavu PDV-a. U HDZ-u najavljuju postupno smanjenje opće stope PDV-a – u drugoj godini s 25 na 24 posto, a na kraju mandata s 24 na 23 posto i to na krilima gospodarskog rasta od pet posto.

Uz to, najavljuju uvođenje snižene stope PDV-a na dobra i usluge koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, na dio komunalnih usluga (električna energija) te na dječju hranu i pogrebne usluge.

U SDP-u smatraju da su HDZ-ova obećanja nerealna s obzirom na to da jedan postotni bod smanjenja PDV-a predstavlja rupu u proračunu od 1,5 milijardi kuna.

Stoga u Narodnoj koaliciji ne misle dirati u opću stopu PDV-a, a razmotrili bi uvođenje sniženih stopa PDV-a za pojedine djelatnosti. Na 13 posto snizili bi stopu PDV-a za košaricu izabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te na repromaterijal, a dodatno bi stimulirali razvoj turizma spuštanjem međustope s 13 posto na pet posto za uslugu smještaja.

Kada je riječ o oporezivanju rada, obje strane najavljuju povećanje poreznog odbitka i proširenje poreznih razreda kako bi se rasteretili poduzetnici i stvorio prostor za povećanje plaća.

HDZ i ovdje prednjači u obećanjima. Dok SDP planira povećati neoporezivi dio dohotka s 2.600 na 3.000 kuna, HDZ ne bi oporezivao plaće do 3.750 kuna. Također, snizio bi najvišu poreznu stopu s 40 na 36 posto.

Bivši ministar financija Boris Lalovac uvjeren je da HDZ neće moći realizirati sve što predlaže i da zamagljuje realne probleme s kojima će se Hrvatska suočiti u narednom razdoblju.

U prošlotjednoj debati s HDZ-ovim ekonomskim strategom Tomislavom Ćorićem upozorio je da je dobar dio proračunskih rashoda zadan, što se posebno odnosi na mirovinski i zdravstveni sustav, kao i na to da Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi čak 30 milijardi kuna duga.

U SDP-u ističu da bi njihovo podizanje neoporezivog dijela dohotka na 3.000 kuna koštalo prihvatljivih 1,5 milijardi kuna.

S druge strane, HDZ-ove porezne intervencije u sustavu PDV-a i poreza na dohodak stvorile bi rupu u proračunu od najmanje sedam milijardi kuna. Riječ je iznosu koji gotovo dvostruko premašuje budžet Ministarstva obrane. Samo smanjenje opće stope PDV-a koštalo bi oko tri milijarde kuna, a dizanje neoporezivog dijela dohotka na 3.750 kuna dodatne četiri milijarde kuna.

Poseban problem kod poreza na dohodak je to što svako zadiranje u porezne stope pogađa lokalnu upravu i samoupravu jer većina prihoda ostvarenih od ovog poreza pripada gradovima, općinama i županijama.

U HDZ-u planiraju gubitak prihoda lokalne samouprave nadomjestiti prepuštanjem prihoda od poreza na kamate te poreza na promet nekretninama. Međutim, time bi se moglo nadoknaditi tek oko 600 milijuna kuna.

S nevjericom na obećanja o velikom poreznom rasterećenju gledaju i ekonomisti. Tako porezni stručnjak Guste Santini upozorava da u prvom planu trebaju biti ozbiljne reforme, a tek onda promjene u poreznom sustavu. Pritom on podržava povećanje neoporezivog dijela dohotka i smanjenje poreza na dobit za male poduzetnike, piše Tportal.

S druge strane, smatra da nije vrijeme za smanjenje PDV-a, a posebno se protivi nižim stopama za pojedine djelatnosti, poput turizma. ‘Smanjenje PDV-a nije moguće ni po jednoj osnovi. Nama će se snižena stopa PDV-a u turizmu obiti o glavu. Smanjili smo PDV u turizmu u kojem se prodaje uvozna roba, a što je s drvnom industrijom?’, upozorava Santini, smatrajući da je takav pristup štetan jer se poduzetnike dovodi u neravnopravan položaj.

Analitičare najviše zabrinjava to što nijedna strana ne spominje smanjenje proračunskih rashoda, a razbacuju se obećanjima o poreznom rasterećenju.Ako se istovremeno ne radi na smanjenju rashoda, izgubljeni prihodi moraju se namaknuti povećanjem javnog duga ili na neki drugi način. Obje strane uzdaju se u ubrzavanje gospodarskog rasta, ali mjere kojima će to postići zasad su u drugom planu.

You may also like

0 comments