Intervju
Zaokret Europe prema klimatskoj neutralnosti koštat će sve članice, a posebno regije gdje s tradicionalnim industrijama. U Hrvatskoj su na udaru Istra i Sisačko-moslavačka županija, u kojima su Plomin, Tvornice Cementa Umag, rafinerija u Sisku i Petrokemija u Kutini.
Procjena je da će tranzicija samo u Sisku i Moslavini pogoditi oko 7 posto svih radnih mjesta. Dok Istra ima turizam, kontinentalna županija jedna je od najsiromašnijih (i razrušena potresom) za koju je krucijalno osmisliti pametne kompenzacije. Europa je u sklopu Mehanizma za pravednu tranziciju na raspolaganje stavila najmanje 169 milijuna eura, a tu su i zajmovi putem Europske investicijske banke.
Lepeza je široka; mogu se financirati mikro tvrtke, poduzetnički inkubatori, sveučilišta i javne istraživačke institucije, nove energetske tehnologije i učinkovitost, prekvalifikacija radnika, pomoć pri traženju novog zaposlenja, transformacija postojećih postrojenja, održiva mobilnost, pa sve do gradnje, primjerice, staračkih domova.
Anton Kovačev, iz zagrebačkog ureda EIB-a, govori o detaljima te poziva da sve iz dviju regija koji vide priliku unutar Mehanizma da se jave za financiranje.
Hrvatska, u ovom kontekstu dvije regije (Istarska i Sisačko-moslavačka županija, op.a.) koje su se kvalificirale, mogu računati na nekih 169 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju (JTF) koji je dio Mehanizma za pravednu tranziciju (JTM).
Hrvatska, također, može koristiti Instrument za kreditiranje u javnom sektoru (Public Sector Loan Facility, PSLF) koji je također dio JTM-a. Instrument je specifično namijenjen javnim tijelima te stvara preferencijalne uvjete kreditiranja za one projekte koji ne generiraju dovoljni prihod na tržištu.
Sastoji se od kombinacije bespovratnih sredstava (1,5 milijardi eura) iz europskog budžeta i zajmova Europske investicijske banke (EIB).
Europska investicijska banka sudjelovat će u provedbi sva tri stupa Mehanizma za pravednu tranziciju koji će generirati dodatne investicije na korist najpogođenijim regijama zbog zaokreta gospodarstva na nulte emisije do 2050. EIB će sufinancirati ulaganja unutar Fonda jednako kao što financira ostala ulaganja. Kao glavni partner u implementaciji InvestEU programa, banka će biti uključena u provedbu Sheme pravedne tranzicije unutar Invest EU-a.
EIB će, također, osigurati kreditiranje unutar Instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru za potporu regionalnim vlastima, a te zajmove nadopunjavat će i bespovratna EU sredstva. Kombiniranim izvorima financirat će se ulaganja, između ostalog, u energetiku i transport, socijalnu infrastrukturu, grijanje te obnovu i izolaciju zgrada, piše Poslovni dnevnik.
