[vc_row][vc_column width=”1/3″]Poslovni dnevnik[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Veličina BDP-a, iznos po stanovniku i nezaposlenost od 2015. do 2019. neće usmjeriti novac najpotrebitijim, tvrde kritičari.[/vc_column][/vc_row]
Skupina članica Europske unije dovodi u pitanje kriterije za dodjelu novca iz nedavno predstavljenog paketa za borbu protiv koronakrize od 750 milijardi eura. Naime, smatraju da su kriteriji koje je postavila Europska komisija zastarjeli te da će zbog toga zemlje koje su podnijele najveću žrtvu u pandemiji ostati “kratkih rukava”.
Kako piše Financial Times pozivajući se na diplomatske izvore, metodologiji Europske komisije protive se Austrija, Belgija, Danska, Irska, Litva, Mađarska i Nizozemska tvrdeći kako nema izravne veze između kriterija i ekonomske štete koju je pandemija izazvala.
Službeno poznat kao program Nova generacija EU, plan poticaja vrijednih 750 milijardi eura podijeljen je u nekoliko podskupina. Najveća je vrijedna 560 milijardi eura, a taj je novac namijenjen potpori specifičnim ekonomskim reformama u članicama kroz kombinaciju kredita i bespovratnih plasmana.
Bruxelles želi da se novac raspodjeljuje prema tri temeljna kriterija: veličini BDP-a, iznosu BDP-a po stanovniku te prosječnoj stopi nezaposlenosti između 2015. i 2019. godine. Europska komisija smatra da će ti kriteriji osigurati da novac bude usmjeren u gospodarstva u kojima je pandemija koronavirusa pričinila najviše štete i koje imaju ograničeni fiskalni prostor za borbu protiv najdublje recesije na “starom kontinentu” od završetka 2. svjetskog rata.
Briselski dužnosnici morali su pomiriti dva glavna problema. S jedne strane pandemija je posebno teško pogodila južne članice Europske unije, poput Italije i Španjolske. S druge strane, siromašnije istočne članice – tradicionalni najveći “profiteri” europskih fondova – imale su relativno mali broj oboljelih te brže oporavljaju svoja gospodarstva. Interne procjene Europske komisije govore da će najviše novca iz programa dobiti Italija, Španjolska, Poljska i Grčka.
Valja podsjetiti kako Europska komisija u proljetnim ekonomskim prognozama objavljenima u svibnju smatra da će Poljska imati najblažu recesiju u cijeloj EU, s minusom od 4,2 posto. Međutim, države s velikim brojem preminulih – poput Belgije gdje je 16,2 posto oboljelih umrlo, što je najgori rezultat u Europi – primit će najmanje novca prema predloženoj formuli.
Diplomatski izvori FT-a bliski skupini “pobunjenika” smatraju da bi uvođenje novijih makroekonomskih pokazatelja – poput promjene BDP-a između ovogodišnjeg proljeća i jeseni – bilo bolje mjerilo.
U Bruxellesu ne odustaju od svojih mjerila ističući kako će od programa pomoći “posebno velike koristi imati države s nižim prihodom po stanovniku te višom nezaposlenošću što odražava velike ekonomske i socijalne izazove s kojima se te države suočavaju”. “Kriteriji za alokaciju usmjeravaju vrlo veliki udjel novca ka zemljama koje su vrlo ozbiljno zahvaćene krizom”, stoji u priopćenju Komisije. “Alokacija novca prema Grčkoj, Italiji i Španjolskoj predstavlja gotovo 50 posto dostupne omotnice za bespovratna sredstva”, pojašnjavaju iz Bruxellesa.
Podsjetimo, program pomoći već je ranije naišao na žestoki otpor “Štedljive četvorke” koju čine Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska. S obzirom da bi se dobar dio novca za taj program namaknuo zaduživanjem, te države smatraju da time Bruxelles budućim generacijama ostavlja dužničko breme. Finska vlada prošloga je tjedna također zatražila izmjene, tražeći da paket bude manji i s većim udjelom kredita u odnosu na bespovratna sredstva, piše Poslovni dnevnik.
