Timmermans nije zadovoljan vladavinom prava u Poljskoj

Poljska vlada još nije riješila sve primjedbe Bruxellesa u vezi s vladavinom prava i Europska komisija nastavit će dijalog s Varšavom kako bi se pronašlo rješenje, rekao je u utorak u Europskom parlamentu prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.

Europski zastupnici raspravljali su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o situaciji u Poljskoj nakon što je Europska komisija 27. srpnja Varšavi uputila Preporuku o vladavini prava u kojoj je iznijela svoje primjedbe zbog kontroverznih reformi Ustavnog suda i preporuke kako ih riješiti do kraja listopada.

Komisija je 1. lipnja formalno upozorila Poljsku zbog kršenja vladavine prava u zemlji nakon čega je poljski parlament 22. srpnja donio novi zakon o Ustavnom sudu. Komisija je analizirala ukupnu situaciju i uzela u obzir novi zakon te zaključila da, iako su neki njezini razlozi za zabrinutost otklonjeni tim novim zakonom, u Poljskoj i dalje postoje važna otvorena pitanja vezana uz vladavinu prava pa je stoga uputila preporuke za njihovo rješavanje.

Timmermans je u Parlamentu kazao da je u Poljskoj zabilježen stanovit napredak, ali i da svi razlozi za zabrinutost u ovom trenutku još nisu otklonjeni.

Kao tri glavne primjedbe istaknuo je sastav Ustavnog suda jer trojica sudaca koje je legalno izabrao bivši saziv parlamenta još nisu preuzeli dužnost, zatim odbijanje poljske vlade da objavi sve presude Ustavnog suda te onemogućavanje njegovog učinkovitog funkcioniranja.

“Europska komisija spremna je nastaviti dijalog s Poljskom kako bi se pronašlo rješenje za spomenute primjedbe”, kazao je, istaknuvši da je osiguranje poštivanja vladavine prava zajednička zadaća Europske komisije, Vijeća EU-a i Europskog parlamenta i da to nema ništa s politikom.

“Vladavina prava temelj je Europske unije i uvjet za puno poštivanje europskih zakona, zajedničkog tržišta i uzajamno povjerenje u EU-u”, objasnio je.

“Demokratska pluralistička društva moraju počivati na tri stupa – demokraciji, vladavini prava i poštivanju ljudskih prava”, poručio je, istaknuvši da vladavina prava podrazumijeva puno poštivanje neovisnosti pravosuđa.

Europi treba “snažna, razumna Poljska”

Poljski zastupnik Europske pučke stranke (EPP) Janusz Lewandowski, član oporbene Građanske platforme, poručio je Poljacima da Europski parlament nema ništa protiv Poljske.

“Ovdje je riječ o zloporabama aktualne poljske vlade koja su prijetnja vladavini prava, a na kraju će se okrenuti i protiv poljskog društva”, rekao je. “Normalno je da Europski parlament izrazi svoju zabrinutost.”

Upozorio je da Poljaci nisu glasovali za paralizu Ustavnog suda, čistku u javnim medijima, neobjavljivanje sudskih presuda, dominaciju članova jedne stranke u javnom sektoru, pretjerano zadiranje u vlasnička prava i uništavanje javnih usluga.

“Ne možete kupiti potporu Poljaka”, poručio je Varšavi.

Citirajući riječi pape Ivana Pavla II. da Europa treba Poljsku i Poljska Europu, istaknuo je da Europi treba “snažna, razumna Poljska”.

Gianni Pittella, predsjednik socijalista (S&D) u Europskom parlamentu, upozorio je da poljski zakoni nisu u skladu s europskim i da poljska vlada želi uspostaviti “iliberalnu demokraciju”. “Borimo se za vas i s vama, a ne protiv vas. Borimo se za demokraciju”, kazao je, poručivši poljskoj vladi da ne može držati cijelu zemlju kao taoca zbog svojih strahova.

“Ovo se odnosi na ono što čini samo srce Europske unije – vladavinu prava, temeljna prava i demokraciju”, istaknula je Sophie in’t Veld, nizozemska zastupnica liberala (ALDE).

Barbara Spinelli, talijanska zastupnica ljevice (GUE/NGL), oštro je kritizirala protivljenje poljske vlade muslimanskim imigrantima. Ustvrdila je da se Europski parlament ne miješa u unutarnja poljska pitanja i podsjetila da u EU-u vrijede standardi na koje su pristale sve članice EU-a ratificiravši europske ugovore.

Judith Sargentini, nizozemska zastupnica Zelenih, izrazila je zabrinutost zbog situacije u Poljskoj upozorivši je da se, iako je tek nedavno izborila demokraciju, “sada kreće u suprotnom smjeru”.

Konzervativni poljski zastupnici branili su poljsku vladu, upozoravajući EU da se ne miješa u unutarnja poljska pitanja.

Poljski zastupnik Ryszard Antoni Legutko, potpredsjednik Europskih konzervativaca i reformista (ECR) i član vladajuće poljske stranke Pravo i pravda (PiS), ocijenio je da je ova rasprava “teatar apsurda” i postavio pitanje zašto je se vodi u trenutku kad je Europska unija suočena s velikim krizama poput Brexita i migrantske krize.

Nacrt rezolucije o Poljskoj o kojoj će Europski parlament glasovati u srijedu ocijenio je besmislenim, smatrajući da su parlamentarci pod utjecajem predrasuda.

“Ne možete prihvatiti činjenicu da postoje stranke i vlade koje imaju drugačija mišljenja. I da imaju pravo izraziti ih”, kazao je.

Pravnu osnovu za pokretanje postupka protiv Poljske on smatra dvojbenom i ne vidi jednostavno rješenje za ovu situaciju.

Europska komisija postavlja se kao “sudac, tužitelj i egzekutor”, smatra, a to je po njegovu mišljenju “prosvijećeni despotizam”.

“Pustite Poljsku na miru. Cijela ova rasprava brutalni je napad na moju domovinu”, kazao je poljski zastupnik Europe slobode i izravne demokracije (EFDD), Robert Iwaszkiewicz. “Nije Poljska ta koja je problem za Europu, nego katastrofalne politike europskih elita na čelu s Merkel i Hollandeom”, ustvrdio je.

Stanislaw Zoltek, poljski zastupnik Europe nacija i sloboda (ENF), smatra da je Komisija zaboravila koja je njezina uloga. “Povjerenici žele vladati ovom zemljom; žele preuzeti vlast i svrgnuti vlade”, kazao je. “Europska komisija trebala bi biti izvršno, a ne političko tijelo.”

Zoltan Balczo, neovisni zastupnik iz Mađarske, upozorio je kolege da nisu shvatili poruku Brexita, a to je da ljudi ne žele da se odluke donose u Bruxellesu nego da ih donose njihove vlade i parlamenti. I on smatra da se Europski parlament miješa u unutarnja poljska pitanja, te da to EU vodi u propast.

Europski parlament usvojio je na plenarnoj sjednici u travnju neobvezujuću rezoluciju o Poljskoj u kojoj je izrazio zabrinutost da je paraliza Ustavnog suda u Poljskoj opasnost za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava i pozvao poljsku vladu da provede preporuke Venecijanske komisije i poštuje presude Ustavnog suda.

Poljska konzervativna vlada je po dolasku na vlast donijela nova pravila o funkcioniranju Ustavnog suda, prema kojima je za donošenje odluke umjesto obične potrebna dvotrećinska većina od ukupno 15 sudaca te je potreban kvorum od 13 sudaca umjesto dotadašnjih 9. Propisuje se i da mora razmatrati predmete kronološkim redom kojim ih je zaprimio. Nova je vlada odbacila nove suce koje je imenovala prethodna vlada.

Vladajuća stranka tvrdi da te promjene odražavaju novu ravnotežu vlasti nakon njezine izborne pobjede u listopadu. No, Ustavni sud te je promjene odbacio presudom donesenom 9. ožujka ove godine, koju poljska vlada ne priznaje. Sud je, međutim, odluku donio po starim pravilima koja su regulirala njegov rad, dok vlada tvrdi da je trebao postupati po novim.

Komisija drži da te promjene negativno utječu na sposobnost Ustavnog suda da donosi mišljenja o usklađenosti novih zakona s ustavom zemlje.

Europska komisija vodi intenzivni dijalog s Varšavom o ovom problemu od 13. siječnja u sklopu Okvira za zaštitu vladavine prava, mehanizma uvedenog u ožujku 2014. godine.

Sam okvir ne podrazumijeva nikakve sankcije i ne daje Komisiji mogućnost da kazni vladu, uskrati financijska sredstva EU-a ili joj oduzme pravo glasa u EU. On je dizajniran tako da Komisiji i vladi omogućava razgovor i pregovore o rješenju i tek ako to ne dovede do rješenja može se pokrenuti postupak za aktiviranje članka 7 Ugovora o EU-u, koji predviđa ukidanje prava glasa članici, što dosad nikad nije korišteno.

Okvir podrazumijeva tri koraka. U prvoj fazi Komisija analizira situaciju, prikuplja informacije i procjenjuje ima li jasnih elemenata koji ukazuju na sustavne prijetnje vladavini prava. Ako na temelju tih procjena Komisija vjeruje da postoji sustavna prijetnja za vladavinu prava onda pokreće dijalog s tom zemljom slanjem “Mišljenja o vladavini prava” u kojem iznosi svoje primjedbe. To mišljenje služi kao upozorenje zemlji članici, a ona ima mogućnost odgovoriti na njega.

Druga faza nastupa ako primjedbe Komisije nisu na zadovoljavajući način riješene kroz dijalog sa zemljom članicom. Komisija tada upućuje “Preporuku za vladavinu prava”. U toj preporuci Komisija navodi da zemlja članica treba riješiti definirane probleme unutar ograničenog vremenskog razdoblja, a zemlja članica je dužna obavijestiti Komisiju što je poduzela u vezi s tom preporukom.

U trećoj fazi Komisija prati provodi li se preporuka i kako. Ako nema zadovoljavajućeg odgovora, onda postoji mogućnost da Komisija, Europski parlament ili skupina od 10 zemalja članica pokrenu aktiviranje članka 7 Ugovora o EU-u.

You may also like