[vc_row][vc_column width=”1/3″]Britanska premijerka Theresa May u utorak će poručiti zastupnicima da moraju ostati smireni oko brexita kako bi primorali Europsku uniju da prihvati izmjene sporazuma o izlasku koji će otvoriti put za miran brexit.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Velika Britanija je na putu da 29. ožujka izađe iz EU-a bez dogovora ako May ne uspije nagovoriti taj savez da ponovno pregovara o sporazumu koji su postigli u studenom, a potom i uvjeriti britanske zastupnike da ga prihvate. “Razgovori su u ključnoj fazi”, reći će May u utorak, stoji u bilješkama koje je ustupio njezin ured.
“Sada trebamo ostati mirni kako bismo dobili promjene koje je ovaj Dom zatražio i time na vrijeme osigurali brexit” .
[/vc_column][/vc_row]
EU odbija ponovno pregovarati o sporazumu iako May insistira da može dobiti pravno obvezujuću izmjenu najkontroverznijeg dijela sporazuma, zaštitnog mehanizma za irsku granicu koji je glavna prepreka usvajanju dogovora.
Mehanizmom se želi izbjeći ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske, članice EU-a, te Sjeverne Irske koja će u okviru Velike Britanije napustiti taj savez. Britanski parlament održat će raspravu o brexitu 14. veljače.
Pregovarač EU-a za brexit Michel Barnier rekao je u ponedjeljak da EU neće ponovno otvarati pregovore o sporazumu o razdruživanju, nego da bi mogao izmijeniti prateću političku deklaraciju o odnosima dviju strana nakon brexita. “Odlučni smo organizirati uredno povlačenje. To uredno povlačenje uvjet je koji nam je potreban za izgradnju budućih odnosa”, kazao je Barnier.
Dodao je kako bi britanska premijerka trebala pristati na trajnu carinsku uniju s EU-om, kako su predložili britanski laburisti, da bi riješila zastoj u vezi predstojećeg izlaska iz Unije, te je istaknuo kako je backstop zaštitna mjera za koju se EU nada da nikada neće biti iskorištena.
[quote_box name=””]
Britansko je gospodarstvo u 2018. godini zabilježilo najnižu stopu rasta u posljednjih šest godina, što se pripisuje padu investicija povezanom sa zabrinutošću zbog izlaska iz Europske unije.
Rast britanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj je godini tako usporio na 1,4 posto, s 1,8 posto u 2017. godini, pokazali su u ponedjeljak podaci britanskog statističkog ureda ONS-a. Među glavnim razlozima usporavanja u statističkom uredu izdvajaju posustale tvorničke aktivnosti i slabiju proizvodnju u automobilskom sektoru. Britanski izvoz pogođen je slabostima u globalnom gospodarstvu, a dodatni uteg je pojačana zabrinutost potrošača i kompanija zbog izostanka konkretnog plana za razdoblje nakon brexita.
Britanija će iz Unije izaći 29. ožujka ove godine. Prema podacima ONS-a, rast BDP-a u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca također je usporio na tromjesečnoj razini, na 0,2 posto, s 0,6 posto u prethodnom tromjesečju. Rast je bio nešto slabiji no što je britanska središnja banka Bank of England (BoE) procijenila u prošlom tjednu. “BDP je u zadnja tri mjeseca u godini usporio, pri čemu je oštro smanjena proizvodnja automobila i proizvoda od čelika, a pad je zabilježen i u graditeljstvu”, rekao je statističar u ONS-u Rob Kent-Smith.
U prošlom tjednu je BoE oštro smanjio procjenu rasta za 2019., predviđajući rast BDP-a od 1,2 posto, najslabiji od recesije u 2009. U ranijim su prognozama za ovu godnu prognozirali rast od 1,7 posto.
Zadnjih mjeseci u godini ojačala je zabrinutost da globalno usporavanje pritišće rast u vodećim gospodarstvima, dijelom zbog trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a. U slučaju Britanije na te se probleme nadovezao i brexit.
Trgovinska je razmjena neto srezala stopu rasta britanskog BDP-a u četvrtom kvartalu za 0,1 postotni bod, a sličan negativni utjecaj imao je pad investicija. Samo u prosincu britansko se gospodarstvo smanjilo za 0,4 posto, najviše od ožujka 2016. godine, pokazuju najnoviji statistički podaci.
Stagnacija poslovnih ulaganja nakon referenduma
Ulaganja kompanija smanjila su se u četvrtom kvartalu za 3,7 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći pad od prva tri mjeseca 2010. kad je Britanija izašla iz recesije. Potrošnja kućanstava, koja je pružila neočekivano snažan poticaj rastu sredinom godine, ostala je snažna i na kraju godine, uz stopu rasta od 1,9 posto u odnosu na godinu ranije. Poslovna ulaganja pak u cjelini gledano stagniraju od britanskog referenduma o izlasku iz EU-a u lipnju 2016. godine, što je po mišljenju središnje banke razlog stagnacije produktivnosti u gospodarstvu.
BoE predviđa pad ulaganja kompanija i kućanstava u ovoj godini te upola slabiji rast izvoza. Samo u prosincu britanski je manjak u robnoj razmjeni sa svijetom iznosio 12,1 milijardu funta. Odvojeno je danas objavljeno istraživanje Centra za gospodarske rezultate pri London School of Economics pokazalo da je referendum iz 2016. potaknuo britanske tvrtke na veća ulaganja u druge članice EU-a, vjerojatno na štetu potrošnje u matičnoj zemlji.
Ishod referenduma rezultirao je 12-postotnim povećanjem izravnih britanskih ulaganja u EU od sredine 2016. do rujna 2018. godine, pokazala je ta studija. To predstavlja povećanje od oko 8,3 milijardi funta, u potpunosti koncentrirano u uslužnom sektoru. Premda autori ne mogu biti sigurni bi li taj iznos inače bio utrošen u Britaniji, pozivaju se na rezultate anketa među poslovnim čelnicima i medijska izvješća koja upućuju upravo na takav zaključak.
Istraživanje je pokazalo i da su transakcije investicija iz EU-a u Britaniju smanjene za 11 posto, na oko 3,5 milijardi funta. “Podaci pokazuju da je zbog brexita Britanija postala manje atraktivnom za ulaganja. Manja ulaganja štete ekonomiji i znače da će britanskim radnicima biti uskraćene prilike za novo zaposlenje”, smatra Thomas Samson, jedan od autora istraživanja.
Istraživanje je pokazalo i da britanski referendum nije imao većeg utjecaja na investicije britanskih proizvodnih kompanija u druge zemlje EU-a. “To navodi na zaključak da tvrtke očekuju da će brexit povećati trgovinske barijere više za sektor usluga nego onaj proizvodnje”, zaključili su autori.
[/quote_box]