Svjetski smo prvaci u neiskoristivosti energetskih potencijala i u povlačenju stranih investitora za nos

Zagreb – Predsjednik IFO Instituta iz Muenchena Hans-Werner Sinn i zastupnik u njemačkom Bundestagu Klaus-Peter Willsch poručili su u ponedjeljak da je Hrvatska u velikim ekonomskim problemima i potrebne su joj radikalne reforme koje brzo mijenjaju situaciju, stoga političke odluke ne smiju čekati.

“Hrvatska je u velikim problemima – stopa nezaposlenosti je treća najviša u EU i očito se nešto mora poduzeti”, rekao je Sinn novinarima na konferenciji “Hrvatska i EU – razvojna politika 2015. do 2020.”.Istaknuo je da su potrebne radikalne reforme koje brzo mijenjaju situaciju, stoga političke odluke ne smiju čekati. No, trebat će vremena dok se ne vide rezultati tih reformi. “Mora se uvjeriti strane ulagače da je Hrvatska sigurna za ulaganja, jer će kapital stići tamo gdje vrijedi poslovati. Puno je kapitala u svijetu koji traži prilike za ulaganja, a obzirom da je Hrvatska članica EU stvoreni su svi uvjeti za to”, kazao je Sinn. Hrvatska ima obrazovano stanovništvo, a plaće nisu previsoke, kaže Sinn, no potrebne su joj strukturne reforme koje će dovršiti prijelaz s komunizma na tržišnu ekonomiju. Pri tome je važno da država bude konkurentna. Sinn drži da predložene radikalne reforme ne trebaju biti bolne, za što će biti potrebna aktivna, a ne pasivna uloga socijalne politike.

Zastupnik CDU-a u njemačkom Bundestagu Klaus-Peter Willsch kazao je da Hrvatska treba hrabre i odlučne političare koji stoje iza svojih odluka. “Često sam vidio slučajeve gdje su ljudi bili spremni doći u Hrvatsku s novcem i ulagati, ali su bili poslani od gradonačelnika do župana, i onda od župana do državnog tajništva i tako natrag”, upozorio je Willsch. Naglasio je da Hrvatska mora postaviti okvir za strana ulaganja i poduzetnike i ne mijenjati ih svakih pola godine, kako bi stranim ulagačima ulili pouzdanje da se tu isplati ulagati.

Hrvatska je možda svjetski prvak u neiskorištavanju gospodarskih potencijala energetike koja nudi velike razvojne mogućnosti, kazao je energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern. Smatra da Hrvatska ne koristi u dovoljnoj mjeri energetsku, ali i prometnu, posebno cestovnu infrastrukturu, kako bi iskoristila svoj položaj rubne zemlje Europske unije i susjednim zemljama ponudila mogućnost pristupa energetskim izvorima i prometnog povezivanja. Tako, primjerice, smatra da autocestu što prije treba dovesti do granice s Crnom Gorom kako bi preko Albanije i dalje na istok bio omogućen kvalitetni cestovni spoj Grčke, Turske i drugih zemalja sa središnjom Europom. Tek tada bi, drži Štern, hrvatska autocestovna mreža dobila pun prometni i ekonomski smisao. Uz autocestu treba položiti plinovod, drži on, i to od Dugopolja dalje prema istoku, a valjalo bi razmisliti i o polaganju podmorskog dalekovoda između Trogira i talijanke jadranske obale. Hrvatska, bi, tvrdi Štern, takvim infrastrukturnim zahvatima mogla postati sjecište europskih tranzitnih pravaca.
Kao i drugi govornici na panelu o energetici unutar konferencije, primjerice voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević spomenuo je LNG terminal na Krku kao projekt od europskog značaja. Predsjednik HDZ-ova Odbora za zaštitu okoliša, energetiku i rudarstvo Darko Horvat upozorava da uvoz ne smije biti hrvatska energetska strategija pri čemu upozorava da se u Hrvatskoj zapostavlja gradnja novih energetskih objekata. Horvat je protiv privatizacije HEP-a inicijalnom javnom ponudom jer, kako je rekao, ne valja prodavati ono što je davno amortizirano, nego i drugim investitorima ponuditi partnerstvo u gradnji novih objekata.

You may also like

0 comments