Nafta u porastu
Prošli tjedan svjetska financijska tržišta doživjela su pad cijena dionica zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je Izrael napao iranske vojne i nuklearne objekte, a Iran odgovorio napadima dronova i projektila. Na Wall Streetu je Dow Jones pao 1,3 posto, S&P 500 0,4 posto, a Nasdaq 0,6 posto, dok su azijske burze, uključujući Australiju i Japan, zabilježile padove između 0,4 i 1,4 posto. Geopolitičke tenzije, uz nesigurnost oko Trumpove agresivne carinske politike, dodatno su narušile ionako krhko raspoloženje ulagača, prema riječima Charua Chanane, stratega Saxo banke.
Tjedan je započeo optimizmom zbog trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine, postignutog nakon dvodnevnog sastanka u Londonu, kojim bi Kina ukinula restrikcije na rijetke metale. No, nejasnoće oko provedbe sporazuma i najava visokih carina – 55 posto za SAD i 10 posto za Kinu – spriječile su euforiju na tržištima. Analitičari upozoravaju da bi carine mogle potaknuti inflaciju, smanjujući izglede za smanjenje kamatnih stopa od strane Feda, unatoč Trumpovim zahtjevima.
Pad cijena dionica povezan je i s prethodnim nerealnim rastom, jer je MSCI indeks svjetskih burzi dosegao rekordne razine usprkos trgovinskim sukobima Washingtona s partnerima. Stručnjaci poput Jessice Amir iz MooMoo-a smatraju da postoji prostor za korekciju cijena, a sukob na Bliskom istoku djeluje kao okidač za pad rizične imovine. Ulagači se povlače prema sigurnijim opcijama, što je dovelo do jačanja dolara za 0,4 posto i rasta tečajeva valuta poput jena i švicarskog franka.
Cijene nafte naglo su porasle zbog straha od poremećaja u opskrbi uslijed sukoba Izraela i Irana, koji bi mogao ugroziti proizvodnju na Bliskom istoku. Na londonskom tržištu cijena barela skočila je 9,80 posto, na 76,20 dolara, dok je na američkom tržištu porasla 10,44 posto, na 75,15 dolara. Ovaj skok od oko 10 posto odražava zabrinutost ulagača za stabilnost regije, posebice zbog iranskih prijetnji odmazdom, što bi moglo dodatno destabilizirati globalna tržišta energije.
