Kreatori ekonomske politike sastali su se prije desetak dana u poznatom američkom odmorištu Jackson Hole te očekuju važne izjave iz FED-a kako bi se znali pozicionirati do kraja godine. Glavna je dilema hoće li FED podići kamatne stope za refinanciranje banaka, piše u Jutarnjem listu Ante Žigman.
Naglasili su kako bi pad kamatnih stopa značajno smanjio manevarski prostor za djelovanje monetarne politike u slučaju novih kriza. Politika kvantitativnog popuštanja, naime nema takve efekte kao što ima promjena kamatnih stopa. Iz FED-a su vrlo suzdržani te ne odgovaraju izravno, ali je indikativna izjava Janet Yellen kako podizanje kamatnih stopa ima sve veću potporu.
Sastanak u američkom ljetovalištu otvorio je i temu o ekonomskim politikama koje bi bile otporne na krizu. Zanimljivo, pretežita rasprava vodila se o metodama koje predlažu MMF i Svjetska banka kada govore o povećanju BDP-a. Metode se sastoje od većih ulaganja u istraživanja, znanost i obrazovanje, a potenciraju i strukturne reforme.
Fiskalna politika, s druge strane, privlači sve više pozornosti jer je monetarna politika iscrpila svoje instrumente, no nemoguće je očekivati, piše Žigman, da će se političari ponašati racionalno i provoditi štednju u godinama konjunkture. Komplicirana je situacija i u Uniji gdje se očekuje kako će biti potrebni monetarni alati uslijed smanjenja gospodarskog rasta nakon Brexita.
Ipak, korištenje kamatnih stopa kao glavnog instrumenta monetarne politike povijesno je posve opravdano, piše Žigman u Jutarnjem listu. Međutim, u današnjoj situaciji najnižih kamatnih stopa moraju se uzeti u obzir i nekonvencionalnije metode koje se pak brzo iscrpljuju jer imaju vremenska ograničenja jer postoji rizik kako će se sljedeća recesija dogoditi prije nego li kamatne stope uđu u ravnotežu.
U Hrvatskoj, zaključuje Žigman, treba imati na umu kako je potencijalni BDP nizak te treba ojačati napore u provedbi strukturnih reformi te pojačati znanost i istraživanja, kako nam potencijal i dalje ne bi odlazio u inozemstvo.
