Daljnje povećanje kamata
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, što se ponajviše zahvaljuje korekciji nakon oštrog pada u prvom polugodištu, dok se rast gospodarstava usporava, a središnje banke zbog visoke inflacije najavljuju daljnje povećanje kamata.
Nakon što je u prvom polugodištu S&P 500 pao više od 20 posto, najviše još od 1970. godine, na početku srpnja taj je indeks nadoknadio dio gubitaka.
Tržište se pokušava oporaviti, premda se na makroekonomskom planu nije promijenilo ništa – inflacija je i dalje visoka, rat u Ukrajini se nastavlja, a američka središnja banka najavljuje daljnje povećanje kamata.
Zapisnik s nedavne sjednice Feda, objavljen u srijedu, pokazao je da se čelnici središnje banke slažu da bi na sjednici u srpnju trebalo dodatno povećati ključne kamatne stope za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova, s obzirom da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, iznad 8,5 posto.
Na tržištu novca sada se procjenjuje da će ključna kamata u ožujku iduće godine dosegnuti vrhunac od 3,44 posto, dok se još nedavno procjenjivalo da bi do svibnja mogla dosegnuti 4 posto. Trenutno se kreće na 1,58 posto.
Niz posljednjih podataka pokazuje da se rast gospodarstva usporava, pa se na tržištima najviše raspravlja o tome hoće li Fed uspjeti ‘mekano’ prizemljiti gospodarstvo ili mu prijeti recesija.
Ulagače je ponešto ohrabrio guverner Feda Christopher Waller kazavši da su strahovanja od recesije pretjerana, dok je James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, kazao da očekuje ‘mekano’ prizemljenje gospodarstva.
A hoće li najveće svjetsko gospodarstvo izbjeći recesiju, ostaje da se vidi.
U prvom je tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a pao na kvartalnoj razini, a ni u drugom tromjesečju podaci nisu baš impresivni. Neki ukazuju na usporavanje, a neki na stabilan rast gospodarstva.
U petak je objavljeno da je u SAD-u u lipnju broj zaposlenih povećan za 372.000, znatno više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti stagnirala na niskih 3,6 posto.
No, prosječna satnica porasla je za 5,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što pokazuje da inflacijski pritisci ne popuštaju.
A sve to znači da bi Fed mogao nastaviti agresivno zaoštravati monetarnu politiku.
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale, nakon prošlotjednog rasta, jer ulagače zabrinjava energetska kriza i pojava nove varijante koronavirusa u Kini.
Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje oprezno trgovanje, kao i na svjetskim tržištima, pri čemu bi Crobex indeks, nakon prošlotjednog pada, mogao stagnirati.
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer je ulagače zabrinula pojava nove podvarijante koronavirusa u Šangaju i jer se plaše agresivnog povećanja kamata američke središnje banke.
Cijene su nafte, pak, dodatno pale, nakon što su prošloga tjedna skliznule više od 3 posto. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je 0,65 posto, na 106,32 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,91 posto, na 103,94 dolara.
