[vc_row][vc_column width=”1/3″]Nafta dodatno opala[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i otvaranja novog trgovinskog sukoba, između SAD-a i Europske unije.[/vc_column][/vc_row]
Institut za upravljanje nabavom (ISM) objavio je kako je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a u rujnu skliznuo na 52,6 bodova, najnižu razinu od polovice 2016. godine, dok je proizvodna aktivnost pala na najniže razine u posljednjih 10 godina.
Zbog toga su u utorak i srijedu cijene dionica potonule oko 3 posto. Međutim, krajem tjedna tržište se oporavilo jer su ojačale špekulacije o daljnjem smanjenju ključnih kamatnih stopa američke središnje banke. Nakon slabih gospodarskih pokazatelja, trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da izgledi za smanjenje kamata Feda u listopadu iznose oko 77,5 posto, dok su još početkom tjedna ti izgledi iznosili 40 posto.
Ulagači se sada nadaju da bi, osim u listopadu, Fed mogao smanjiti kamate još jednom do kraja godine, ukupno četiri puta u ovoj godini. Podršku tržištu pružilo je i solidno izvješće o zapošljavanju u SAD-u.
U rujnu je broj zaposlenih porastao za 136.000, što je, doduše, nešto manji rast nego što su analitičari očekivali, ali veći nego mjesec dana prije, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,5 posto, najnižu razinu u 50 godina.
Ti podaci ublažili su strahovanja ulagača od oštrog usporavanja rasta američkog gospodarstva, dok je podatak da je prosječna satnica u rujnu stagnirala u odnosu na kolovoz odagnao zabrinutosti u vezi jačanja inflacije. S druge strane, tržišta su bila pod pritiskom zbog istrage za mogući opoziv predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ali i zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, kao i SAD-a i Europske unije.
Naime, polovicom tjedna američka je vlada najavila uvođenje carina od 25 posto na europske proizvode, kao što su francuska vina, talijanski sir i škotski viski, u znak odmazde zbog nelegalnih europskih subvencija Airbusu.
Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je popis sa stotinama europskih proizvoda kojima će se nametnuti nove carine nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) presudila da SAD ima pravo uvesti carine do iznosa od 7,5 milijarda dolara kako bi nadoknadio štetu. Nove carine bi trebale stupiti na snagu 18. listopada, dok je Europska komisija najavila protumjere istog intenziteta.
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica blago pale, nastavljajući negativnom putanjom od prošloga tjedna, jer su nakon podatka o padu industrijskih narudžbi u Njemačkoj ojačala strahovanja od recesije u najvećem gospodarstvu eurozone.
Na valutnim je tržištima, pak, dolar stabilan, nakon što je prošloga tjedna oslabio pod pritiskom špekulacija da bi Fed zbog usporavanja rasta gospodarstva mogao smanjiti kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,81 boda, kao i u petak na zatvaranju tržišta. Pritom se cijena eura kreće na razinama od petka, oko 1,0980 dolara, dok je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 106,95 na 106,80 jena.
A cijene su nafte i dalje pod pritiskom nakon što su prošloga tjedna potonule više od 5 posto, što je bio njihov najveći tjedni gubitak od srpnja. Posljedica je to strahovanja ulagača da će zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva oslabiti i potražnja za energentima. Jutros je cijena barela na američkom tržištu skliznula 0,21 posto, na 52,70 dolara, dok je barel na londonskom tržištu pojeftinio 0,40 posto, na 58,13 dolara.
