[vc_row][vc_column width=”1/3″] Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija i prijedlogu porezne reforme u SAD-u. [/vc_column][vc_column width=”2/3″] Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,4 posto, na rekordnih 23.539 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,2 posto, na 2.587 bodova, a Nasdaq indeks 0,9 posto, na 6.764 boda.
S&P 500 porastao je već osmi tjedan zaredom, što je njegov najduži pozitivni niz u tri godine, a dobro raspoloženje na tržištu ponajviše se zahvaljuje poslovnim rezultatima kompanija.
[/vc_column][/vc_row]
Dosad je više od tri četvrtine kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo financijske rezultate za treće tromjesečje, pri čemu ih je oko 72 posto nadmašilo očekivanja analitičara.
Stoga sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz S&P 500 indeksa porasle za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objava rezultata očekivali rast zarada za 4,4 posto.
Ulagače je ohrabrio i dugo očekivani prijedlog najveće porezne reforme od 1980.-ih godina, koju je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio još u lanjskoj izbornoj kampanji.
Prošloga su tjedna republikanski zastupnici u američkom Kongresu predstavili prijedlog koji uključuje smanjenje porezne stope kompanijama s 35 na 20 posto i poreza građanima, ali i ukidanje pojedinih poreznih olakšica.
Taj opsežan prijedlog reforme na otprilike 430 stranica doveo bi do povećanja javnog duga za, procjenjuje se, oko 1.500 milijardi dolara u idućih deset godina, pa je pitanje, kažu analitičari, kako će se taj utjecaj na proračun anulirati.
I dok ulagači analiziraju utjecaj tog prijedloga na pojedine sektore, analitičari kažu da je prijedlog reforme tek u početnoj fazi i da predstoje naporni pregovori.
“U prijedlogu poreznog zakona bit će još niz izmjena, a s obzirom na reakcije prvoga dana, do konačne verzije proći će dosta vremena i rezovi će biti manji”, kaže Richard Franulovich, ekonomist u Westpacu.
Odluka predsjednika Trump o nominaciji Jeromea Powella za novog predsjednika Feda, nakon što u veljači istekne mandat Janet Yellen, nije značajnije utjecala na tržište jer je bila očekivana. Powell odgovara tržištima dionica jer će, vjeruje se, nastaviti voditi umjerenu monetarnu politiku Janet Yellen.
“Powella gotovo svi smatraju predstavnikom kontinuiteta, pa se očekuje status quo po pitanju stila i politika Feda”, kaže David de Garis, direktor u NAB-u.
Pozitivno je, pak, na tržišta utjecao podatak da je u listopadu u SAD-u otvoreno oko 260.000 novih radnih mjesta, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 4,1 posto, najnižu razinu u 17 godina, što pokazuje da se tržište rada oporavilo od poremećaja u rujnu kada su jug SAD-a poharali uragani.
No, plaće su na godišnjoj razini porasle po najnižoj stopi u godinu i pol dana, što upućuje na to da će se inflacija i dalje kretati ispod ciljane razine središnje banke od 2 posto.
“Ovi podaci potvrđuju scenarij po kojemu gospodarstvo stabilno raste, bez većih inflacijskih pritisaka”, kaže Michael Dowdall, strateg u tvrtki BMO Global Asset Management.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 posto, na 7.560 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2 posto, na rekordnih 13.478 bodova, a pariški CAC 0,4 posto, na 5.517 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 2,4 posto, na 22.539 bodova, novu najvišu razini u 21 godinu.
