Svjetska banka: Zemlje koje uvoze naftu trebale bi smanjiti porezne utege korporativnoj industriji

Analiza – Cijena sirove nafte u SAD-u pala je u srijedu na razinu od prije šest godina nakon izviješća ocvatu proizvodnje i komercijalnih zaliha, piše Keith Johnson, energetski analitičar magazina Foreign policy.

Očekuje se povećan pritisak na proizvođače nafte kako bi zaradili više novca iz jeftine nafte. Slijedom toga, posljedica bi mogla biti jačanje izvoza američke nafte. Dobra je vijest to što će globalna ekonomija imati koristi od duljega pada cijena nafte.

Cijena WTI nafte koja je referentna za američko tržište kliznula je jučer na nešto preko 42 dolara za barel. Uzrokovano je to izviješćem Energetske informacijske službe (dio Ministarstva energetike) o zalihama sirove nafte, a u SAD-u zaliha ima za 80 godina potrošnje. Znak je to proizvođačima koji ukazuje na protrebu smanjene eksploatacije. Prepuni zaliha, vjerojatno će održavati cijenu na niskoj razini uz neke efemerne skokove poput onih ranije ove godine.

Posljedica će biti više novca u džepovima potrošača zbog jeftinijih derivata što je Svjetska banka prepoznala te je izvijestila kako kolaps cijena nafte treba potaknuti rast BDP-a za 0,7 posto u srednjeročnom razdoblju. Zemlje koje uvoze naftu trebale bi smanjiti porezne utege korporativnoj industriji, poručili su iz Svjetske banke. Dodatne bi dobre vijesti mogle biti pad cijena poljoprivrednih proizvoda i do 10 posto. Ipak, to je mala utjeha za teturajuću američku naftnu industriju. Vlada SAD-a je u srijedu dala u zakup neke nove naftne bušotine u Meksičkom zaljevu, no, kako su rekli, niska cijena nafte smanjuje entuzijazam za dugoročne projekte. Jednaka nepovoljna kretanja zahvatila su i Britaniju te je ministar financija George Osborne predstavio proračun koji uključuje svježe porezne olakšice za naftnu industiriju Sjevernoga mora.

Nafta se i iz Britanije i iz SAD-a mora izvoziti. U suprotnom bit će potrebna investicija u nove skladišne kapacitete. Stoga, SAD razmišlja ukinuti zabranu izvoza sirove nafte (stupila na snagu 1970-ih za vrijeme “naftnog prijepora” sa zemljama OPEC-a). Za ukidanje zabrane angažirao se ovoga tjedna i Barack Obama. Rafinerijski biznis i njihov lobi je, s druge strane, protiv toga. Oni smatraju kako nema koristi od izvoza sirove nafte u inozemstvo kada se ona može iskoristiti za proizvodnju naftnih derivata po još nižoj svijeni.

You may also like

0 comments