[vc_row][vc_column width=”1/3″]Svijet ima dvije godine za djelovanje protiv klimatskih promjena ili će se suočiti sa stravičnim posljedicama, upozorio je u ponedjeljak čelnik UN-a Antonio Guterres i pozvao civilno društvo da zahtijeva od svjetskih vođa da im polože račune.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] “Ako ne promijenimo smjer do 2020., izlažemo se stravičnim posljedicama za ljude i prirodne sustave”, izjavio je Antonio Guterres u govoru u sjedištu UN-a u New Yorku.
“Važno je da civilno društvo, mladi, skupine žena, privatni sektor, vjerske kao i znanstvene zajednice i ekološki pokreti u svijetu traže da im čelnici polože račune”, istaknuo je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
[/vc_column][/vc_row]
Prikazavši crni popis prijetnji, Guterres je rekao da je svijet izložen izravnoj egzistencijalnoj prijetnji i najvećem izazovu našeg doba. “Klimatske promjene su brže od nas i moramo se pokrenuti. Imamo alate kako bi naše djelovanje bilo učinkovito, ali nedostaje nam vodstvo i ambicije da poduzmemo ono što moramo”, istaknuo je.
Antonio Guterres je podsjetio da će se u UN-u organizirati svjetski summit o klimi u rujnu 2019.
[quote_box name=””]
Vrlo je opasno stigmatizirati izbjeglice u Europi nakon napada koje je počinio mali broj njih, dok ih je velika većina neprimjetna, upozorio je u ponedjeljak dužnosnik Ujedinjenih naroda.
“Tražitelji azila i izbjeglice u velikoj većini ne izvode zločine. Bilo bi vrlo opasno stigmatizirati ih jer je jedan od njih počinio zločin”, rekao je novinarima visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) Filippo Grandi.
“Ništa ne opravdava okrivljavanje cijele jedne zajednice zbog nečega što je počinila jedna osoba”, nastavio je visoki povjerenik i istaknuo da je zabrinut što se nasilnim incidentima, u kojima sudjeluju izbjeglice i tražitelji azila, često manipulira u političke svrhe.
“Pozivam vlade zemalja gdje se takve stvari mogu dogoditi da jako oprezno razmotre ta pitanja, jer bi mogli osjetljive zajednice izložiti teškim posljedicama”, nastavio je visoki povjerenik. Zajednice izbjeglica, istaknuo je, posebno su osjetljive na diskriminaciju.
Filippo Grandi je naglasio da svaka pojedinačna osoba, bilo tražitelj azila ili izbjeglica, mora odgovarati pred zakonom ako počini zločin. Visoki povjerenik govorio je u kontekstu prosvjeda krajnje desnice u nedjelju u Koethenu, na istoku Njemačke, nakon smrti jednog mladića nakon svađe s dvojicom Afganistanaca.
Taj skup izazvao je kod vlasti strah od ponavljanja prosvjeda i nereda u Chemnitzu, koji su izbili nakon što je jedan 35-godišnjak smrtno stradao u napadu nožem, za koji policija sumnjiči iračkog i sirijskog tražitelja azila.
[/quote_box]
Vijeće sigurnosti sastaje se u utorak kako bi ponovno raspravljalo o sirijskoj pokrajini Idlib, gdje UN strahuje od najgore humanitarne katastrofe” stoljeća ako režim Damaska napadne posljednje veliko uporište pobunjenika.
Sastanak je predviđen za 17 sati u UN-u. Ovaj put ga je zahtijevala Rusija kako bi izvijestila o trostranom neuspjelom summitu održanom u petak u Iranu. “Nakon zahtjeva nekih članica Vijeća sigurnosti, rusko izaslanstvo traži od američkog predsjedništva Vijeća da organizira sastanak u utorak kako bi se izvijestilo o rezultatima trećeg trostranog summita” (Iran, Rusija, Turska), piše u pisanom zahtjevu Moskve.
SAD koji u rujnu predsjedava Vijećem sigurnosti potvrdio je u ponedjeljak održavanje te sjednice koja će biti javna. Pokrajina Idlib, na sirijskom sjeverozapadu, koja je zadnje veliko uporište pobunjenika, zadnjih je dana meta topničkog bombardiranja režima Bašara al-Asada i zračnih udara Moskve.
Više od 30.000 osoba raseljeno je u deset dana zbog bombardiranja sirijske i ruske vojske, objavio je u ponedjeljak UN.
U tim sporadičnim napadima bilo je poginulih među civilima, po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava. “Duboko smo zabrinuti nedavnom eskalacijom nasilja koje je dovelo do raseljavanja više od 30.000 osoba”, kazao je glasnogovornik Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a David Swanson.
Koordinator za hitna stanja UN-a Mark Lowcock upozorava da bi se opći napad na Idlib mogao pretvoriti u najveću humanitarnu katastrofu 21. stoljeća jer bi počelo bježati oko 800 tisuća ljudi. Oko 3 milijuna ljudi živi u području koje je pod kontrolom pobunjenika, što čini većinu provincije Idlib i manjih susjednih područja Latakije, Hame i Alepa.
