Svi opadaju ili stagniraju, samo Njemačka i Italija rastu

Procjena EK
Gospodarstvo Europske unije i eurozone približilo se rubu stagnacije u četvrtom tromjesečju 2019., potvrdio je u petak europski statistički ured, prema čijim je podacima najdinamičniji rast zabilježen u istočnoj Europi.

Sezonski prilagođeni BDP 27-člane Europske unije i eurozone porastao je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je uvećan 0,3 posto, potvrdio je Eurostat procjene s kraja siječnja.

Stopa rasta ostaje nepromijenjena i kada se u izračun za EU uključi Velika Britanija. Na godišnjoj razini BDP je na razini 27-člane Unije u četvrtom tromjesečju 2019. porastao 1,2 posto, nakon 1,5-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca. Kada se uključi Velika Britanija, uvećan je 1,1 posto, nakon 1,4-postotnog rasta u razdoblju od srpnja do rujna.

Blago je snižena procjena godišnje stope rasta eurozone u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca, s jedan na 0,9 posto. U trećem tromjesečju gospodarstvo je poraslo 1,2 posto. U cijeloj prošloj godini BDP 27-člane Unije porastao je 1,4 posto dok su u zoni primjene zajedničke europske valute aktivnosti uvećane 1,2 posto.

Među zemljama Europske unije čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažnije je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca na tromjesečnoj razini poraslo rumunjsko gospodarstvo, za 1,5 posto. Slijede Litva i Mađarska s 1,3 i jedan posto. Pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježile su Finska, za 0,4 posto, Italija, za 0,3 posto, i Francuska, za 0,1 posto. Podaci za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu i Sloveniju nisu bili dostupni.

Na godišnjoj razini najsnažnije su na kraju 2019. porasle aktivnosti u mađarskom gospodarstvu, za 4,6 posto. Slijede Rumunjska sa 4,2 posto, Litva s 3,7 i Bugarska i Poljska s 3,5 posto. Najslabiji je rezultat među zemljama EU-a bilježila Italija u kojoj su aktivnosti na godišnjoj razini stagnirale.

Broj zaposlenih u EU27 porastao je u četvrtom tromjesečju 2019. za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, procjenjuju u Eurostatu. U eurozoni uvećan je 0,3 posto. Time je zapošljavanje ubrzalo na oba područja u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna kada je broj zaposlenih na oba područja porastao 0,1 posto.

Na godišnjoj razini njihov je broj u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca postao 0,9 posto u EU27, te jedan posto u eurozoni. To znači da je stopa rasta bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodna tri mjeseca. U cijeloj prošloj godini broj zaposlenih u EU27 porastao je 1,0 posto, te 1,1 posto u eurozoni, izračunali su europski statističari.

Europska komisija povećala je procjenu hrvatskog rasta za 2019. s 2,9 na tri posto, dok za ovu godinu Bruxelles zadržava procjenu BDP-a od 2,6 posto.

U 2021. predviđaju nam usporavanje gospodarstva na 2,3 posto. “Ojačana je domaća potražnja, potaknuta zamjetnim porastom investicija i državne potrošnje, dok su nastavak poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija poduprli privatnu potrošnju”, navodi EK u privremenim zimskim prognozama.

Komisija četiri puta godišnje objavljuje procjene rasta europskih gospodarstava, pri čemu su proljetne i jesenske kompleksni pregled ekonomskog zdravlja pojedine članice, dok se zimske i ljetne fokusiraju samo na BDP i inflaciju. U jesenskim prognozama s početka studenog EK je procijenila rast BDP-a u 2019. na 2,9 posto, ove 2,6 posto te da bi 2021. još usporio na 2,4 posto. Primjetna je, dakle, tek kozmetička korekcija brojki koja ostaje unutar statističke pogreške, no trend usporavanja ekonomije nije upitan.

Pokretač rasta ostaje, bez iznenađenje, domaća potražnja. Izvoz bilježi rast, no daleko snažnije raste uvoz. Kad su kućanstva u pitanju, EK očekuje da će se smanjiti rast potrošnje, no i dalje će ga gurati sve veći raspoloživi dohodak u kombinaciji s padom nezaposlenosti.

Previđa se i nastavak snažnog rasta investicija zahvaljujući kraju programskog razdoblja. Ministar financija Zdravko Marić komentirao je prognozu EK riječima da se vrlo malo razlikuje od Vladinih. Podsjetio je da proračun koncipiran na 2,5% rasta u 2020. te 2,4% 2021. “Efekti i porezne reforme i nekih drugih elemenata dali su svoj značajni doprinos i ne možemo očekivati godinu za godinu svaki put uvijek jednaki doprinos. Ali u svakom slučaju naglašavaju i međunarodno okruženje na koje mi stalno ukazujemo. I kada radimo naše projekcije i navodimo faktore rizika i čimbenike rizika navodimo da su međunarodne okolnosti nešto na što ne možemo utjecati, a opet se može reflektirati na poziciju neto izvoza”, kaže.

Upitan smatra li neuspjehom Vlade što Hrvatska ni u povoljnom okruženju nije sposobna preskočiti 3% rasta BDP-a podsjetio je na vraćanje investicijskog rejtinga. “S te strane je doprinos više nego očigledan, no može se i više i bolje od toga, treba nastaviti dalje graditi priču. Gospodarski rast je pitanje svih, ne samo Vlade koja treba snositi odgovornost u dijelu koji se tiče stvaranja uvjeta poslovanja”, kazao je Marić.

You may also like

0 comments