[vc_row][vc_column width=”1/3″]Dopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Frauke Petry najavila je u utorak izlazak iz stranke, dan nakon što je naprasno napustila stranačku konferenciju za tisak na kojoj je predstavljen program stranke nakon ulaska u Bundestag, kada je najavila izlazak iz stranačkog kluba stranke, prenosi agencija dpa.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]
“Potpuno je jasno da sada slijedi i taj korak“, rekla je u Dresdenu Frauke Petry ne precizirajući točno kada planira izlazak iz stranke. Ona je istodobno odbila komentirati glasine o osnivanju nove stranke.
Petry je do stranačkog kongresa u lipnju obnašala dužnost predsjednice AfD-a, ali je poziciju glavnih kandidata na izborima prepustila Alice Wedel i Alexanderu Gaulandu postavši zajedno s njima dopredsjednica stranke.
[/vc_column][/vc_row]
Ona je u ponedjeljak zajedno s dvoje zastupnika AfD-a, treće političke snage na nedjeljnim izborima, napustila zastupnički klub ove stranke u parlamentu savezne pokrajine Saske. Kao razlog je navela „temeljna razilaženja“ s dijelovima stranke.
Petry je u ponedjeljak ujutro, nekoliko sati nakon velikog uspjeha stranke koja je osvojila 12,6 posto glasova i postala treća po veličini stranka u Bundestagu, najavila da neće pripadati zastupničkom klubu AfD-a u budućem 19. sazivu Bundestaga nakon čega su čelnici AfD-a od nje zatražili i da napusti stranku.
Petry je u Saskoj osvojila direktni mandat tako da u Bundestagu može djelovati kao samostalna zastupnica.
Neki mediji u utorak su objavili i da je njezin suprug Markus Pretzell, koji predvodi AfD u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, napustio zastupnički klub AfD-a u parlamentu ove pokrajine. Pretzell je nedugo nakon toga preko Twittera demantirao ovu vijest.
Unutarstranački sukobi AfD-a traju već dulje vrijeme, pri čemu Frauke Petry zastupa umjereniju struju i protivi se verbalnim ispadima tvrdolinijaša poput Alexandra Gaulanda, koji često relativiziraju njemačku povijesnu ulogu.
Odmah nakon nedjeljnih izbora, Petry je najavila da od AfD-a želi načiniti “građansko-konzervativnu“ stranku koja bi bila u stanju za četiri godine ući u vladu.
[quote_box name=””]
Marijana Petir o AFD-u
“Prije svega čestitam kancelarki Merkel i njemačkim kolegama članovima Europske pučke stranke na pobjedi. To je pokazatelj da njezina politika otvorenosti i pragmatičnosti, cjelovitog razvitka Europske unije, uz očuvanje stabilnosti i europskih vrijednosti, ima i dalje podršku birača. Vidljivo je također, da je taj rezultat lošiji od onoga na prethodnim izborima, stoga bi trebalo analizirati i vidjeti što je dovelo to takvog izbornog rezultata i slabljenja CDU/CSU-a. Odmah bi trebalo napraviti neki zaokret i vratiti se svojim izvornim politikama od kojih je napravljen svojevrstan odmak, a koje su sastavni dio one prave demokršćanske politike, a čiji povratak birači očito traže”, kaže Petir te odmah detektira moguće trzavice:
“Veliki test, koji će nam u suštini pokazati koliko je jaka i stabilna pozicija Angele Merkel, bit će sastavljanje Vlade, odnosno samo funkcioniranje te Vlade. Vidljivo je da ne postoji veliki manevarski prostor te da je shodno tome najizglednija varijanta koalicija sa Zelenima i Liberalima. Socijaldemokrati (SPD) su očito puno izgubili proteklom koalicijom i jedini logičan potez im je povratak u oporbu kako bi pokušali vratiti povjerenje građana. Moram također priznati da me slaba podrška socijalistima iznenadila. Očekivala sam da će osvojiti više zastupničkih mjesta, uzevši u obzir aktivnu kampanju koju je vodio bivši predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Izrazito važno pitanje jest i podjela resora među budućim partnerima, ali i političko postavljanje manjih partnera prilikom djelovanja Vlade. Ostaje nam za vidjeti do koje mjere će manji partneri inzistirati na svojem programu i idejama koje su iznosili tijekom kampanje”, govori nam Marijana Petir.
“Moguće je da će AFD ublažiti svoje stavove”
Naravno, o njemačkim izborima najviše se govorilo u kontekstu odličnog rezultata AFD-a (Alternative za Njemačku), a koji je osvojio 13 posto glasova. Desničarska stranka postala je treća snaga u zemlji.
“Krajnja desnica je kao politička opcija postojala čitavo vrijeme, a u ovome trenutku je uspjela sa svojom politikom kritiziranja vlasti naići na plodno tlo, pronalazeći prostor za rast i podršku među konzervativnijim biračima koji su vjerojatno bili razočarani nekim politikama te približavanjem CDU-a prema centru. U središte svog interesa stavili su migracije te su se tako, jasnom, ali i radikalnom retorikom, uspjeli približiti nezadovoljnim građanima i ostvariti ovakav izborni rezultat. Daljnje egzistiranje ove političke opcije ili njoj sličnih, ponajprije će ovisiti o globalnim trendovima poput migracija ili terorizma, ali i o tome hoće li oni proizvesti konkretne političke programe. U državi koja ima 40 posto umirovljenika ne imati program za umirovljenike dovodi u pitanje njihovu ozbiljnost u bavljenju politikom. Također, njihovo opstojanje uvelike će ovisiti o tome hoće li uspjeti nametnuti njima bliske teme, samim time i stavove. I to djelovanjem u parlamentu ili će se možda reformirati i ublažiti svoje radikalne stavove te se pripremiti kako bi nakon sljedećih izbora postali prihvatljiv koalicijski partner”, analizira Petir.
“Sumnjam u uspjeh krajnje desnice u Hrvatskoj”
Zanimljivo je povući i paralelu s Hrvatskom. Jesu li dobri rezultati radikalne desnice izdvojeni zapadnoeuropski trend ili se to može dogoditi u Hrvatskoj i susjednim zemljama?
“Svakako je vidljiv trend jačanja krajnje lijevih i krajnje desnih stranaka u Europi, no ne smatram da bi u Hrvatskoj moglo doći do situacije u kojoj bi oni bili ključni faktor. Naravno, uvijek je pravo pitanje u kojoj mjeri će se uspjeti organizirati i ujediniti, budući da među njima postoji velik broj lidera, ali i pregršt parcijalnih interesa. Ne smatram izglednim situaciju u kojoj će se uspjeti isprofilirati nekoliko kvalitetnih novih političkih lica te zbog toga sumnjam u uspjeh krajnje desnice ili krajnje ljevice u Hrvatskoj. No ono što zabrinjava u Hrvatskoj, jest da se i stranke koje su tradicionalno pripadale desnom spektru i one koje su tradicionalno pripadale lijevom spektru, teže približiti k centru pa se otvara politički prostor za one koji jasno komuniciraju svoje političke poruke i s kojima znate za što se zalažu, a to su uglavnom oni krajnje lijevi i krajnje desni”, kaže Petir te dodaje:
“Birači u desnom centru čeznu za zaštitom tradicionalnih demokršćanskih vrijednosti – nema u tome ništa radikalno, ali ne prepoznaju više političku opciju koja bi zastupala njihove interese. I oni u lijevom centru ne prepoznaju da postoji opcija koja štiti njihove interese. Pa pogledajte primjerice i stranku kojoj sam ja pripadala – HSS. Od tradicionalne stoljetne stranke desnog centra, pučke stranke, pod sadašnjim vodstvom postali su stranka koja zagovara neke sasvim nove, u potpunosti ljevičarske ideologije koje članstvo, ali i biračko tijelo ne prepoznaje kao svoje”, zaključuje Petir.
[/quote_box]
