[vc_row][vc_column width=”1/3″]Venezuelski predsjednik na odlasku Nicolas Maduro pobijedio je na predsjedničkim izborima u nedjelju s gotovo 70 posto glasova birača i tako osvojio još jedan šestogodišnji mandat, nakon prebrojavanja gotovo svih glasačkih listića.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Socijalistički predsjednik na odlasku osvojio je 67,7 posto glasova, a njegov glavni protukandidat Henri Falcon koji ne priznaje izborne rezultate, 21,2 posto, rekla je predsjednica središnjeg izbornog povjerenstva (CNE) Tibisay Lucena, ocijenivši da je riječ o “trendu koji se neće promijeniti”.[/vc_column][/vc_row]
Nicolas Maduro se obratio pristašama izrazivši zadovoljstvo zbog “povijesnog rekorda”.
“Nikada prije neki predsjednički kandidat nije pobijedio sa 68% glasova naroda i nikad prije nije imao 47 posto prednosti pred drugim kandidatom”, rekao je mnoštvu okupljenom ispred palače Miraflores.
Henri Falcon je nešto ranije osudio nedostatak “legitimnosti” ovih izbora i zatražio raspisivanje novih do kraja godine.
“Ne priznajemo ovaj izborni proces, za nas izbora nije bilo. U Venezueli se moraju raspisati novi izbori”, rekao je na tiskovnoj konferenciji optuživši vladu da je činila pritisak na birače.
Protivnik Nicolasa Madura upozorio je na “crvene točke”, šatore koje je postavljao PSUV, stranka na vlasti. Birači su u nedjelju nakon glasovanja odlazili onamo kako bi se upisali, u nadi da će dobiti pomoć koju je predsjednik bio obećao.
“Diljem zemlje bilo je 12.711 crvenih točaka (…) Ondje su, pretpostavlja se, dobili virman na 10 milijuna bolivara (nakon glasovanja). To je 87, 6 posto od 14.000 biračkih mjesta”, dodao je Falcon upozorivši da su birališta bila otvorena dulje nego što je bilo najavljeno i da su s nekih promatrači bili izbačeni.
Disident Henri Falcon (56), pristaša politike pokojnog predsjednika Huga Chaveza, kandidirao se nakon izlaska iz oporbene koalicije (MUD) koja bojkotira izbore nazivajući ih “prijevarom”.
Ni drugi oporbeni kandidat, evangelički pastor Javier Bertucci (48) nije priznao rezultate izbora i pozvao je na nove.
Odaziv birača bio je 46.1 posto, objavilo je izborno povjerenstvo, što je daleko manje nego na prošlim predsjedničkim izborima 2013. kada je bio 80 posto. Oporba tvrdi da je taj podatak uvećan i da je na izbore izašlo oko 30 posto birača.
Osim oporbe, izbore ne priznaju ni Sjedinjene Države, Europska unija i Limska skupina, savez 14 zemalja Amerike i Kariba.
Oko 20 milijuna birača bilo je pozvano na nedjeljne prijevremene predsjedničke izbore na kojima je Maduro imao najveće izglede, premda 75 posto Venezuelaca ne odobrava njegovu politiku koju smatraju krivom za nestašicu hrane, lijekova i struje, čemu se pridružuje i porast nesigurnosti.
Otkako je preuzeo vlast nakon Chavezove smrti 2013., Maduro se mora nositi sa sve dubljom gospodarskom krizom izazvanom padom cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.
Vlada jedva da objavljuje bilo kakve podatke, no neovisne procjene pokazuju da je gospodarstvo prošle godine palo 14 posto. Inflacija je u zadnjih 12 mjeseci dosegla 13.779 posto, po Nacionalnoj skupštini kojom dominira oporba. Valuta zemlje, bolivar, toliko je bezvrijedna da su potrebne vreće novčanica za kupnju par slatkiša.
Maduro očajnički nastoji obuzdati krizu, najavivši u ožujku da će Venezuela izbrisati tri nule sa svoje gotovo bezvrijedne valute. Mjera bi trebala stupiti na snagu 4. lipnja. Obični Venezuelci platili su visoku cijenu krize, suočeni s nestašicama hrane, lijekova i drugi osnovnih potrepština.
Neslužbene procjene pokazuju da stopa siromaštva iznosi 80 posto, a u zemlji živi 32 milijuna stanovnika. Neki su prisiljeni na borbu za goli opstanak, jedući ostatke hrane iz kontejnera za smeće, a neku su morali i napustiti svoju djecu. “Mnoga djeca pala su ovdje na školskom dvorištu u nesvijest, jer ništa nisu jela”, rekao je kuhar Yasiri Paredes, koji radi za humanitarnu organizaciju koja priprema obroke za školsku djecu u Caracasu. Više od 88.000 oboljelih od HIV-a ostalo je bez lijekova, rekao je Francisco Valencia iz nevladine organizacije Codevida.
“Vjerojatno ne postoji zemlja u povijesti svijeta koja je izgubila toliko puno u tako kratko vrijeme”, rekao je Phil Gunson, analitičar Međunarodne krizne skupine.
