Analiza
Zagađenje je bilo odgovorno za najmanje 9 milijuna smrtnih slučajeva u 2019., prema novoj studiji, a sljedeće godine nisu prošle bolje. To je ekvivalent jednom od šest smrtnih slučajeva u svijetu godišnje.
Prema izvješću objavljenom u The Lancet Planetary Health, oko 75 posto od 9 milijuna smrtnih slučajeva može se pripisati zagađenju zraka, kako vanjskog zraka tako i kućanstava od požara u zatvorenom prostoru, dok je 1,8 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovano otrovnim kemijskim zagađenjem, kao što je npr. izlaganje olovu. Zagađenje vode bilo je odgovorno za daljnjih 1,36 milijuna prijevremenih smrti. Zabrinjavajuće je što autori studije pišu da su pronašli vrlo malo dokaza da se zagađenje rješava na bilo koji smislen način, unatoč brojnim međunarodnim naporima da se problem razjasni.
“Utjecaj zagađenja na zdravlje ostaje ogroman, a zemlje s niskim i srednjim dohotkom snose najveći teret ovog tereta. Unatoč ogromnim zdravstvenim, društvenim i ekonomskim utjecajima, prevencija onečišćenja se uvelike zanemaruje u međunarodnom planu razvoja”, rekao je glavni autor Richard Fuller iz Saveza za zdravlje i zagađenje.
“Pozornost i financiranje samo su minimalno porasli od 2015., unatoč dobro dokumentiranom povećanju zabrinutosti javnosti zbog zagađenja i njegovih učinaka na zdravlje”, dodao je. Siromašniji dijelovi svijeta podnijeli su najveći udar s 92 posto smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem i najvećim teretom ekonomskih gubitaka zbog zagađenja, koji se javljaju u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Jedna pozitivna stvar je da su smrtni slučajevi od “tradicionalnog onečišćenja”, kao što je zagađenje zraka u kućanstvima krutim gorivima i nesigurnom vodom, značajno opali od 2000. godine, ponajviše u Africi.
Međutim, taj je napredak u potpunosti nadoknađen ozbiljnim porastom smrtnih slučajeva zbog izloženosti industrijskom onečišćenju, uključujući onečišćenje okoliša, onečišćenje olovom i druge oblike kemijskog onečišćenja.
Istraživači tvrde da se problem treba hitno riješiti, prvenstveno kroz poboljšano praćenje onečišćenja i bolje prikupljanje podataka. Ne samo da bi to moglo spasiti živote, tvrde oni, već će također pomoći u rješavanju još jedne egzistencijalne prijetnje ljudima: klimatskih promjena, piše IFL Science.
“Zagađenje je još uvijek najveća egzistencijalna prijetnja ljudskom i planetarnom zdravlju i ugrožava održivost modernih društava. Sprječavanje onečišćenja također može usporiti klimatske promjene – postižući dvostruku korist za zdravlje planeta, a naše izvješće poziva na masivan, brz prijelaz sa svih fosilnih goriva na čistu, obnovljivu energiju”, rekao je koautor profesor Philip Landrigan, direktor Global Public Zdravstvenog programa i Opservatorija globalnog onečišćenja na Boston Collegeu.
Planetarna prijetnja
“Zagađenje, klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti usko su povezani. Uspješna kontrola ovih udruženih prijetnji zahtijeva globalno podržano, formalno znanstveno-političko sučelje za informiranje intervencija, utjecaj na istraživanje i usmjeravanje financiranja”, dodala je koautorica Rachael Kupka, izvršna direktorica Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje.
“Zagađenje se obično promatra kao lokalno pitanje koje treba riješiti kroz pod nacionalnu i nacionalnu regulativu ili povremeno regionalnom politikom u regijama s višim dohotkom. Međutim, jasno je da je zagađenje planetarna prijetnja, te da su njegovi pokretači, disperzija i zdravlje utjecaji nadilaze lokalne granice i zahtijevaju globalni odgovor. Potrebna je globalna akcija na sve glavne suvremene onečišćujuće tvari”, zaključila je, a prenosi UNA
