Sutra premijer podnosi izvješće Saboru

Pred Hrvatskim saborom dinamičan je tjedan: u srijedu će mu premijer Andrej Plenković podnijeti godišnje izvješće Vlade, u četvrtak je na dnevnom redu oporbeni prijedlog da ministru zdravstva Milanu Kujundžiću iskaže nepovjerenje.
Drugo godišnje izvješće premijera Plenkovića bit će prilika da zastupnike upozna što je njegova Vlada radila u proteklih godinu dana, koje je pojave i probleme utvrdila. Saborskim Poslovnikom iz 2013. premijer je obvezan jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Saboru usmeno predstaviti Vladino izvješće. U jesen te godine svoje prvo, svojevrsno izvješće o stanju nacije Saboru je podnio tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović. Učinio je to i sljedeće godine, ali ne i izborne 2015.

Bez premijerova izvješća Sabor je ostao i godinu kasnije, 2016., koja je također bila izborna, a tehnički premijer Tihomir Orešković. Prošle godine, Plenković je Saboru podnio prvo godišnje izvješće u kojem je istaknuo da je to bila jedna od najizazovnijih godina za državu od Domovinskog rata.

Premijerov govor najdulje jedan sat, nema replika

Prema Poslovniku, premijer može govoriti do sat vremena, replike nisu dopuštene, o izvješću raspravljaju samo predstavnici klubova, njih 14, ne i zastupnici pojedinačno. Predstavnici klubova mogu govoriti do 20 minuta, pa uz pretpostavku da se svi prijave, rasprava će potrajati nekoliko sati.

Nakon izlaganja klubova, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje. Izvješće i rasprava o njemu mogu Saboru biti podloga za donošenje akata kojima će obvezati Vladu na poduzimanje određenih radnji. Plenković će godišnje izvješće podnijeti uoči druge godišnjice njegove Vlade, Sabor je, naime, 19. listopada 2016. iskazao povjerenje prvoj Plenkovićevoj Vladi u kojoj su koalicijski partneri bili HDZ i Most.

Oporba traži da Sabor opozove Kujundžića

Uz 31 potpis, ujedinjena saborska oporba zatražila je od Sabora opoziv ministra Kujundžića. Zahtjev za opoziviom potpisali su zastupnici SDP-a, Mosta, HSS-a i Živog zida, pobrojivši čak 52 razloga zbog kojih smatraju da Kujundžić više ne može obnašati dužnost ministra zdravstva. Kujundžić nije pokrenuo nijednu reformu, nije organizirao hitnu helikoptersku ni brodsku službu, propustio je donijeti Nacionalni plan za borbu protiv raka, kao i Nacionalni plan razvoja bolnica, ističe oporba.

Ministra proziva i da nije uspostavio učinkovite preventivne preglede, organizirao prioritetne liste, da nije donio mjere za ostanak zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, da je propustio unaprijediti rad domova zdravlja, reorganizirati rad HZZO-a. Oporba Kujundžiću predbacuje da je pokušao utjecati i na pravosuđe u slučajevima kada su neki sudovi donijeli presude u korist liječnika i medicinskih sestara. Sabor će ovaj tjedan raspraviti i nekoliko zakonskih prijedloga, među njima i zakone o zviždačima i o vinu, a radni tjedan zaključiti glasovanjem.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u utorak je ustvrdio da HDZ-ova “kozmetička porezna reforma nije ništa drugo nego uzimanje siromašnima da bi se dalo bogatima”, najavivši pritom da SDP u saborsku proceduru upućuje prijedlog izmjena Zakona o dohotku, kojim bi se osobni odbitak povećao s 3800 na 5000 kuna.

SDP u saborsku proceduru upućuje prvi iz paketa tri zakona kojim bi se povećao osobni odbitak zaposlenika, što neće predstavljati nikakav trošak za poslodavce i omogućit će trenutačni rast plaća, a tim ćemo zakonom onemogućiti udar na male, privatne iznajmljivače apartmana kojih je u Hrvatskoj oko 100.000 i koji bi, po HDZ-ovu prijedlogu porezne reforme, trebali plaćati pet puta veći paušal, istaknuo je Bernardić na konferenciji za novinare.

Plaće bi porasle minimalno 330 kuna mjesečno

“Za razliku od HDZ-a i Plenkovića koji zovu strane investitore u Hrvatsku jer je ovdje jeftina radna snaga, mi smo svjesni da bez povećanja plaća nema ostanka ljudi u Hrvatskoj. Našim prijedlogom od 1. siječnja sve plaće u Hrvatskoj porast će minimalno za 330 kuna mjesečno neto, one nešto malo veće za 495 kuna, a minimalna bi plaća, po prijedlogu koji je već u saborskoj proceduri, narasla za malo više od tisuću kuna, odnosno iznosila bi 4000 kuna neto”, pojasnio je čelnik SDP-a.

Ustvrdio je kako HDZ-ova porezna reforma predviđa rast plaća samo za 20-ak tisuća najplaćenijih i najbogatijih u Hrvatskoj, onima kojima su plaće iznad 17.500 kuna, a to nisu oni na kojima su najveći migracijski pritisci poput liječnika i inženjera, nego najbogatije plaćeni menadžeri, bankari i političari poput predsjednika Sabora ili Vlade kojima će, po njihovu prijedlogu, plaća narasti s 21.000 na 25.000 kuna neto.

Potpredsjednik SDP-a Boris Lalovac smatra da 20.000 najbogatijih hrvatskih građana ne mogu biti generatori rasta, a potrošnja treba biti potaknuta smanjenjem poreza i rastom plaća, a ne zaduživanjem.

S obzirom na to da i neki manji partneri u vladajućoj koaliciji predlažu povećanje osobnog odbitka, Bernardić ih je pozvao da podrže SDP-ov prijedlog te još jednom ponovio da Plenkovićeva Vlada štiti krupni kapital i uvozni lobi. Komentirajući nedjeljne izbore u BiH i izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, Bernardić je kazao da ga posebno žalosti što je na izbore izašlo 100.000 Hrvata manje nego prošli put, što smatra posljedicom loše politike HDZ-a u krajevima gdje je hrvatsko stanovništvo većinsko.

Naglasio je da su sva tri kandidata izabrana legalno, u skladu s Ustavom i izbornim zakonom, ali smatra da zakon treba mijenjati kako bi se osiguralo da svaki narod bira svog predstavnika u Predsjedništvo BiH.

Uskoro prijedlog za osnivanje povjerenstva o zlouporabama obavještajnog sustava

Član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić napomenuo je kako je to posljedica Daytonskog sporazuma koji je  potpisao Franjo Tuđman i izrazio žaljenje što Komšić nakon izbora nije pružio ruku dobrosusjedstva, nego je Hrvatskoj zaprijetio tužbom.

Bernardić je najavio da će SDP uskoro u saborsku proceduru uputiti prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o zlouporabama obavještajnog sustava jer je, kako tvrdi, HDZ više puta pokazao da koristi službe i državne institucije za unutarstranačke obračune. “Milijan Brkić jedan je od najzaslužnijih za dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, a kasnije ga je izabrao i za zamjenika. Nakon što su im se razišli interesi i ‘pukla ljubav’, počinje međustranački rat u HDZ-u, za što koriste državne institucije”, rekao je Bernardić.

Plenković je znao tko je Brkić kada ga je birao za prvog suradnika, kao što je znao i za grupu Borg, iako je tvrdio da nije pa se kasnije pokazalo da je lagao i da joj je osobno bio na čelu. To je njihov modus operandi, zaključio je Bernardić.

You may also like

0 comments