Sutra o projekcijama za 2017. i 2018. godinu, zaokret pokrenut, ali….

Vlada bi na sjednici u četvrtak trebala usvojiti smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu.

Prema ranijim najavama ministra financija Zdravka Marića u ovoj godini ne možemo očekivati drugo nego li sređivanje rashoda. Proračun bi se trebao kresati za 2.5 milijardi kuna je kako neki od proračunskih rashoda ove godine rastu automatizmom, poput naših uplata u proračun EU, rashoda za kamate te sredstava za indeksaciju mirovina.

Ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, koji je bio nešto viši od 120 milijardi kuna, a deficit proračuna trebao bi biti na razini od 3 posto BDP-a. Također traži se rješenje za HAC-ONC, no još se raspravlja o tome hoće li se one dati u koncesiju ili će izaći na IPO. Mogli bi ga dokapitalizirati i mirovinski fondovi.

Analitičari su optimistični te naglašavaju kako bi ovo mogao biti početak stvaranja ekonomske dinamike i rasta koji bi mogli stvoriti preduvjete za smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 90 na 80 posto, kako su jučer na konferenciji Proračun zaokreta, kao svoju tendenciju predstavili ministar Marić i premijer Orešković.

S druge strane, Velimir Šonje, koji je moderirao diskusiju na jučerašnjoj konferenciji, smatra da su tendencije dobre, ali da bi im moglo nedostajati političke volje za striktno provođenje zacrtanog. Podržava ga Sandra Švaljek koja smatra kako je potrebno više hrabrosti kako bismo izbjegli grčki scenarij u sljedećoj godini kada nam niz kredita dolazi na naplatu.

Dobar poznavatelj prilika u ministarstvu financija kazao nam je kako bi se ove opravdane primjedbe mogle ispraviti na sutrašnjem sastanku. Naime, uz smjernice za državni proračun ove godine, na sutrašnjoj sjednici mogle bi se donijeti i projekcije za 2017. godinu za koju se priprema cijeli set zakona o fiskalnoj politici.

U sljedećoj bi godini mogli smanjiti cijeli set poreza i paraporeza kako bismo se počeli baviti prihodovnom stranom proračuna. Danas su to najavili iz HGK koji je najavio izradu studije za smanjenje PDV-a za poljoprivredu i turizam. Najavio je to i ministar Marić u cijelom nizu izjava kada je rekao kako će privlačenje sredstava iz EU fondova u svakoj godini mandata rasti, ali i racionalizaciju upravljanja državnom imovinom.

Preduvjet za sve to je hitno povećanje kreditnog rejtinga kako bi se jeftino reprogramirali krediti i kupilo vrijeme za cjelokupnu reformu i poboljšanje uvjeta za dobru gospodarsku situaciju. Svjesni su toga i iz Europske komisije i MMF-a. U središtu razgovora posjeta MMF-a zato će biti dijagnoza posjeta MMF-a koja poručuje kako postoje znatni makroekonomski rizici, ali i potreba fiskalne reforme.

Zaključimo, zaokret je jučerašnjom konferencijom pokrenut, tendencije i komunikacija ohrabruju, no poruke sindikata javnih službi prije današnjeg sastanka u Vladi daju nam do znanja kako sindikati javne uprave nisu spremni za socijalni dogovor oko reforme zastarjele i nefleksibilne javne uprave. Odsustvo reforme javne uprave, kako nam je jučer potvrdio analitičar Daniel Hinšt, bit će najveća kočnica proračunskog zaokreta u ovome mandatu.

You may also like