Susjedi traže bolju zaštitu manjina u Srbiji, dok Njemačka najavljuje da će ostala pregovaračka poglavlja biti otvorena kada uznapreduje normalizacija s Kosovom.
Dugo je izgledalo nemogućim da Srbija još do kraja lipnja otvori pregovaračka poglavlja 23 i 24 u procesu pristupanja Europskoj uniji. Međutim, to je postalo moguće nakon što je Hrvatska prije desetak dana dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23. Ipak, u Bruxellesu se iza zatvorenih vrata i dalje vode žustre rasprave o tomu kakva treba biti zajednička pregovaračka pozicija EU-a prema Beogradu.
Kako doznaje DW, različite manje ili veće zahtjeve imaju susjedne zemlje Rumunjska, Bugarska i Mađarska, ali i Njemačka i Finska.
Tijekom sastanka radne skupine Europskog vijeća zadužene za pitanja proširenja predstavnici Njemačke su prošlog tjedna ostali na poziciji da se pregovaračka poglavlja mogu otvarati samo ukoliko dođe do daljnjih pomaka u normalizaciji odnosa s Kosovom. To ne važi za već otvorena poglavlja 35 (upravo odnosi s Kosovom), 32 (financijska kontrola) kao ni 23 i 24 (pravosuđe, sloboda, sigurnost, ljudska prava) koja bi trebala biti otvorena uskoro.
Međutim, otvaranje ostalih poglavlja će Njemačka podržati tek „u svjetlu napretka u zatvaranju preostalih rupa u primjeni Sporazuma o normalizaciji iz travnja 2013.“. Berlin zahtijeva da Beograd i Priština nastave tehnički dijalog, ali i razgovore visokih političkih predstavnika čim se formira srpska vlada. To proizlazi iz jednog povjerljivog dokumenta njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u koji DW ima uvid.
Berlin inzistira i da se europska pregovaračka pozicija proširi tako da se spomenu i „zabrinjavajući“ glasovi tijekom srpske predizborne kampanje. Prema stavu njemačkih diplomata, prečesto su u prvi plan tijekom debate isticani „nacionalni interesi Srbije na Kosovu i u Republici Srpskoj“ umjesto „ambicija za pristup EU-u“. U dokumentu se ne navodi pobliže na čije se izjave misli.
Zastave Kosova i Europske unije
U radnoj skupini zaduženoj za proširenje sjede predstavnici Europske komisije i svih članica. Iz protokola se vidi da hrvatski predstavnik nije više imao posebnih primjedaba, ali zato su predstavnici Mađarske, Rumunjske i Bugarske naglasili značenje monitoringa i zatražili da Bruxelles provjerava hoće li se Srbija držati zadanih rokova za ispunjavanje akcijskog plana. Stajalište Rumunjske je da Bruxelles od Srbije jasnije treba tražiti bolje omogućavanje bogoslužja na jezicima manjina.
Nedavno je šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević rekla da je svjesna mogućnosti novih zatezanja na osnovi bilateralnih tema. „Na početku procesa smo napravili pregled potencijalnih bilateralnih pitanja sa svim državama, ne samo sa susjednim, i o tome se veoma vodi računa“, rekla ona.
Čini se ipak da u ovoj fazi neće biti daljnjih zatezanja ni blokada. Jer stajalište Europske komisije o rumunjskom zahtjevu je da je akcijski plan Srbije o zaštiti manjina dovoljan, da ne treba tražiti više jer su ispunjeni standardi Okvirnog sporazuma za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe. Taj dokument je donesen 1995., a Srbija ga je potpisala 2001. godine. Na primjedbe da strogo treba kontrolirati tempo kojim Beograd ispunjava ono što je zacrtano u akcijskom planu za poglavlja 23 i 24, u Europskoj komisiji ponavljaju da je „kvaliteta važnija od brzine“.
Iz dokumenta u koji DW ima uvid proizlazi da je posebno predstavnik Finske naglasio značenje neovisnog pravosuđa, primjerene dužine trajanja procesa, poboljšanja obrazovanja sudaca i državnih odvjetnika, provedbe akcijskog plana za borbu protiv korupcije i poboljšanja zakona o zaštiti podataka. Helsinki nije tražio da se u zajedničku pregovaračku poziciju sada uvode novi elementi, ali je jasno da će tijekom pregovora inzistirati na navedenim temama.
