Trojica članova užeg kabineta bivšeg premijera Ive Sanadera, Ivan Šuker, Gordan Jandroković i Božo Biškupić, u utorak su na suđenju u slučaju Planinska kazali da na njih nije bilo pritisaka kada su 2009. donosili odluku o ‘preuzimanju obveza’ Ministarstva regionalnog razvoja koje je kupovalo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesne industrije Stjepana Fiolića.
Uskok tvrdi da je Sanader upravo od te transakcije dobio 17 milijuna kuna ‘provizije’ koje mu je Fiolić, prema vlastitoom priznanju, odnio u kutiji hrenovki. Ispitivanje sudionika užeg kabineta i sjednice vlade održane 2. travnja 2009. obrana je zatražila kako bi razjasnila okolnosti donošenja odluke o davanju suglasnosti ministarstvu na čijem je čelu bio Petar Čobanković za kupnju sporne nekretnine. Sanaderov ministar financija Šuker je posvjedočio da se ne sjeća detalja sjednice, ali je kazao da je siguran da ga uoči donošenja odluke nije zvao niti ‘pritiskao’. Potvrdio je da je Vlada dala suglasnost za financijsko zaduženje Ministarstvu regionalnog razvoja za rješavanje nedostatka poslovnog prostora, ali da pritom nije spominjana konkretna nekretnina.
I bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandrković potvrdio je da je bio na toj sjednici Vlade, ali se ni on nije mogao sjetiti detalja, jer mu je prioritet tada, kako je rekao, bio ulazak u NATO. Ni Biškupić se nije mogao sjetiti o čemu se točno raspravljalo na spomenutoj sjednici Vlade, no tvrdi da ni na njega nije bilo pritisaka. Ispitivanje Sanaderovih suradnika obrana je tražila ističući da treba razjasniti je li optuženi bivši premijer na bilo koji način utjecao ili vršio pritisak na svoje suradnike da se donese odluka o kupnji nekretnine u Planinskoj. Na klupu za svjedoke u srijedu bi zbog toga trebao sjesti i nekadašnji Sanaderov potpredsjednik Damir Polančec. Osim Fiolića, koji unatoč priznanja o podmićivanju bivšeg premijera s njim dijeli optuženičku klupu, sve optužbe u ovom je slučaju priznao i Čobanković koji je nakon nagodbe s tužiteljstvom osuđen na rad za opće dobro.
Uz Sanadera i Fiolića na optuženičkoj je klupi i Mladen Mlinarević, čija je tvrtka Inžinjerski biro, prema Uskokovim tvrdnjama, udvostručila vrijednost nekretnine u Planinskoj prije nego što ju je otkupilo Čobankovićevo ministarstvo. Zagrebački Županijski sud u srijedu će razmatrati novi prijedlog obrane Ive Sanadera, koja je kao jamstvo za izlazak bivšeg premijera iz istražnog zatvora umjesto dijela obiteljske vile Sanaderovih u Kozarčevoj u ponedjeljak ponudila ured odvjetnika Krešimira Krsnika. Izvanraspravno vijeće o novom će jamstvu raspravljati na sjednici koja počinje u srijedu u podne.
Glasnogovornik suda Krešimir Devčić potvrdio je da je Sanaderova obrana povukla raniji prijedlog o upisu založnog prava na trećinu kuće u Kozarčevoj, koja nije imala urednu dokumentaciju, ponudivši u zamjenu Krsnikov šesterosobni stan u Boškovićevoj ulici u središtu Zagreba preuređen u odvjetnički ured.
Odvjetnik Krsnik, posljednje pojačanje u Sanaderovu pravnom timu, svoju je nekretninu već nudio kao sudsko jamstvo kada je iz istražnog zatvora trebao izaći zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je u konačnici pušten uz jamstvo u gotovini za što je kredit navodno digao njegov drugi odvjetnik Marijan Hanžeković. Uz Krsikov ured za Sanaderovu obranu sa slobode ostaju ranije ponude za kuću bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića, stan Mirjane Sanader u Splitu, stanove nekadašnjih HDZ-ovh saborskih zastupnika Jerka Rošina i Maria Zubovića te Jerka Duška Suić. Obrana ponovno tvrdi da je vrijednost svih ponuđenih nekretnina preko 12,4 milijuna kuna koliko je kao iznos jamčevine odredio Vrhovni sud.
Posljednji put sud je o Sanaderovoj jamčevini, koja je više puta odbijena upravo zbog neuredne dokumentacije ponuđenih nekretnina, trebao odlučivati 16. studenoga. No, Uskok je sudu tada dostavio dokumentaciju iz koje proizlazi da potkrovni dio dvoetažnog stana u Sanaderovoj vili u Kozarčevoj nema građevinsku dozvolu. To je ročište zakazano nakon što je Vrhovni sud prihvatio Uskokovu žalbu na odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog od 27. listopada prema kojoj se Sanader može braniti sa slobode uz upis hipoteke na dio nekretnine u Kozarčevoj i ostale ranije ponuđene nekretnine.
Prihvaćajući žalbu Uskoka Vrhovni sud je zauzeo stav da sudski vještak pred Županijskim sudom mora detaljnije procijeniti koliko na vrijednost ponuđenih nekretnina utječe činjenica što Bebićeva kuća nema uporabnu dozvolu, ali i činjenica da trećina obiteljske vile Sanaderovih u Kozarčevoj ulici nije etažirana. Također, Vrhovni je sud zaključio da su cijene nekretnina pale u odnosu na 2011. godinu, iako je procijenjena vrijednost ponuđenih nekretnina jednaka ranijoj procjeni.
Ranije prihvaćanje jamčevine nije značilo da Sanader automatizmom izlazi iz Remetinca u kojem je, bez prestanka, od studenog 2012. kada mu je izrečena prva, naknadno ukinuta presuda u slučajevima Hypo i Ina-MOL. Prije toga Sanader je zbog bijega krajem 2010. bio pritvoren u Austriji te je nakon izručenja u srpnju 2011. bio u Remetincu do prosinca iste godine kada se, do prve presude, također branio sa slobode uz identičnu jamčevinu od 12,4 milijuna kuna.
Novo jamstvo u istom iznosu odredio je Vrhovni sud ukinuvši 1. listopada nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda u slučaju Fimi medija u kojem je Sanader, zajedno sa svojom bivšom strankom bio osuđen za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki. Najviše pravosudno tijelo tada se pozvalo upravo na praksu iz 2011. za koju su ustvrdili da je bila učinkovita, odnosno da je osiguravala Sanaderovu nazočnost pred sudom.
Prije Sanaderova mogućeg puštanja na slobodu odluku izvanraspravnog vijeća Županijskog suda najprije mora postati pravomoćna, odnosno u slučaju žalbi neke od strana treba ju potvrditi Vrhovni sud. Tek tada u zemljišne se knjige mogu upisati hipoteke na ponuđene nekretnine, a Sanader treba biti pozvan na Županijski sud kako bi obećao da neće bježati i da će se, prema naputku Vrhovnog suda, svakog mjeseca javljati predmetnoj sutkinji. Kako je Ustavni sud ljetos ukinuo i presudu bivšem premijeru zbog ratnog profiterstva u “slučaju Hypo” te primanja mita od mađarskog Mola i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu Sanader više nema niti jednu pravomoćnu ili nepravomoćnu presudu.
Još mu se sudi u slučaju Planinska u kojem je optužen za primanje 17 milijuna kuna “provizije”, nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića. Prije dva tjedna na zagrebačkom Županijskom sudu odgođena su dva pripremna ročišta u kojima je Sanader glavni optuženik – za novo suđenje zbog štete nanesene HEP-u i ponovljeni postupak u slučajevima Hypo i Ina-MOL.
