[vc_row][vc_column width=”1/3″]Za 10 posto[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer se trgovci plaše da će mjere europskih zemalja protiv koronavirusa izazvati usporavanje oporavka gospodarstava, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’.[/vc_column][/vc_row]
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna potonula na 37,46 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio na 35,79 dolara. Pad cijena blizu najnižih razina u pet mjeseci posljedica je ponovnog uvođenja restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.
Kako u drugom valu širenja koronavirusa bilježe rekordni rast broja novozaraženih, mnoge europske zemlje, među kojima Francuska, Njemačka i Engleska, ponovno uvode strože mjere za suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak gospodarstava, a time i potražnje za naftom. Počinje faza pogoršavanja kratkoročnih izgleda jer smo ušli u fazu novih europskih zaključavanja.
I u mnogim saveznim državama SAD-a broj novozaraženih virusom doseže rekordne razine, pa se trgovci plaše slabljenja potražnje za naftom i u najvećem svjetskom potrošaču ‘crnog zlata’. Također je to slučaj i u mnogim drugim zemljama koja su veliki potrošači nafte.
Unatoč slabosti potražnje, ponuda raste. Libija trenutno proizvodi 680.000 barela dnevno i očekuje da će u sljedećih nekoliko tjedana povećati proizvodnju na milijun barela dnevno. U posljednje vrijeme raste i proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan sedmi tjedan zaredom, i to za njih devet, na ukupno 296 postrojenja, najvišu razinu od svibnja.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom trenutno, pak, smanjuju proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a u siječnju 2021. rezovi bi, prema prvotnom planu, trebali biti ublaženi na 5,7 milijuna barela dnevno. Takvo povećanje proizvodnje bilo bi prerano, s obzirom na drugi val pandemije koronavirusa i usporeni oporavak gospodarstava i potražnje, kažu analitičari. Toga su svjesni i u OPEC-u, pa su Saudijska Arabija i Rusija nedavno poručili da bi se i na početku iduće godine proizvodnja trebala smanjivati za otprilike 7,7 milijuna barela dnevno. Predstavnici OPEC+ razmotrit će proizvodnu strategiju na sastanku koji bi se trebao održati 30. studenog i 1. prosinca.
Cijene ovise o tempu oporavka gospodarstava. U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom. Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
