[vc_row][vc_column width=”1/3″] Stupanjem na snagu sporazuma CETA počinje novo poglavlje i u ekonomskim odnosima Hrvatske i Kanade, a Hrvatska dobija suvremeniji i kvalitetniji okvir za gospodarsku suradnju od dosadašnjeg, ocijenila je potpredsjednica vlade Martina Dalić na konferenciji za tisak održanoj u četvrtak povodom privremenog stupanja na snagu tog sporazuma. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]CETA, Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade (CETA), otvara nove mogućnosti hrvatskim gospodarstvenicima u Kanadi ali je na njima da iskoriste njegove mogućnosti, istaknuto je na konferenciji održanoj u Kući Europe u Zagrebu na kojoj su sudjelovali i Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk, Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske poslovne mreže (CCBN) i Želimir Kramarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore.[/vc_column][/vc_row]
CETA je privremeno stupila na snagu 21. rujna što znači da se primjenjuju svi trgovinski značajni elementi sporazuma, uključujući ukidanje carina za 98 posto proizvoda, pristup tržištu, mogućnost sudjelovanja u natječajima javne nabave i regulatorna suradnja.
Carinske stope ukidaju se za gotovo sve proizvode koje Hrvatska izvozi u Kanadu, a preostala dva posto odnosi se uglavnom na neke poljoprivredne proizvode poput mesa peradi i jaja.
Stupanjem na snagu sporazuma CETA “počinje novo poglavlje u ekonomskim odnosima ne samo Europske unije i Kanade nego i Hrvatske i Kanade. Upravo ovaj sporazum pokazuje jedan od načina na koji se manifestiraju koristi od našega članstva” u EU-u, ustvrdila je Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta.
CETA za Hrvatsku “donosi jedan kvalitetniji i moderniji okvir za gospodarsku suradnju Hrvatske i Kanade nego što smo do sada imali kroz naš bilateralni sporazum”, ocijenila je.
Brzina kojom je Hrvatska među prvim članicama prihvatila sporazum svjedoči o želji da se intenziviraju gospodarski odnosi s Kanadom koja je danas 49. međunarodni trgovinski partner Hrvatske što nije zadovoljavajuće s obzirom na potencijale te suradnje, rekla je Dalić i dodala da će koristi od sporazuma imati sadašnjih 136 izvoznika u Kanadu a primjena sporazuma omogućit će da se njihov broj poveća.
Branko Baričević istaknuo je i značaj političke dimenzije sporazuma rekavši kako Europska komisija očekuje da CETA bude model u kojem nije riječ “samo o klasičnoj trgovini, nego i o širenju i utjecaju vrijednosti Europske unije”.
CETA je prvi sveobuhvatni sporazum ali ne i posljednji, rekao je Baričević, napomenuvši da je EU počela pregovore i s Novim Zelandom i Australijom.
Sporazum će ukidanjem carina i pojednostavljenjem procedura za poslovanje s Kanadom europskim poduzetnicima uštedjeti 590 milijuna eura, rekao je Baričević.
“Od danas je javna nabava u Kanadi i Europskoj uniji otvorena i hrvatske tvrtke se mogu u Kanadi natjecati za projekte vrijedne 110 milijardi dolara”, rekao je veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk.
“Od danas postoji i novi standard za međunarodne trgovinske sporazume. CETA podržava pristup trgovini koji je istovremeno slobodan i pravedan, koji štiti prava radnika i okoliš. Ovo je visoki standard prema kojem će se ravnati svi budući sporazumi”, ustvrdio je.
Maksymiuk je napomenuo da će se prednosti CETA-e vidjeti samo ako poduzetnici iskoriste nove mogućnosti i dodao je: “Kupujmo hrvatsko i u Kanadi!”.
Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske poslovne mreže (CCBN), istaknuo je doprinos i zalaganje CCBN-a u za usvajanje sporazuma i najavio da njegova organizacija priprema novu trgovinsku misiju u Kanadi 2018. u cilju poticanja interesa među hrvatskim tvrtkama za razvoj poslovanja u Kanadi. Bašić je upozorio i na potrebu i važnost funkcije hrvatskog trgovinskog atašea u Kanadi.
Brojna hrvatska dijaspora u Kanadi može hrvatskim poduzetnicima omogućiti bolje poslovno povezivanje s Kanadom, rekao je Želimir Kramarić, potpredsjedik Hrvatske gospodarske komore i dodao da je HGK otpočeo pripreme za posjet do kraja godine jedne skupine hrvatskih gospodarstvenika i uspostavljanje suradnje na području ulaganja u istraživanje i razvoj u kojem Kanada prednjači u odnosu na Hrvatsku.
Hrvatska ostvaruje suficit u trgovini s Kanadom od 49 milijuna eura – vrijednost hrvatskog izvoza u Kanadu je 87 milijuna eura, a kanadskog u Hrvatsku 38 milijuna eura.
Hrvatski izvoz u Kanadu najvećim dijelom čine strojevi i oprema (15, 5 posto), kemikalije i plastika (do 11 posto), džemovi i marmelade (12 posto), obuća i tekstil (12 posto), metalni i mineralni proizvodi, jahte i plovila za razonodu i sport te umaci i pripravci za umake (po 9,5 posto)
Europska unija je drugi trgovački partner Kanade, prve su Sjedinjene Države, dok je Kanada tek deseti trgovački partner EU-a.
Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama, a u pojedinim državama to trebaju učiniti i regionalni parlamenti.
U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih. Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica – Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kanadskom parlamentu.
Kada CETA u potpunosti stupi na snagu novi i poboljšani sustav sudova za ulaganja zamijenit će postojeći mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) koji postoji u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima koje su u prošlosti pregovorima dogovorile vlade država članica EU-a. Novi mehanizam bit će transparentan i neće se temeljiti na ad hoc sudovima.
Međutim, novi sustav sudova počet će se primjenjivati tek kada CETA bude u potpunosti ratificirana.
Međutim, već kroz privremenu primjenu, njegove odredbe će se skoro u potpunosti provoditi. Od 21. rujna CETA-om se ukidaju carine na 98 posto proizvoda a, pojansio je Baričević, u sam sporazum je ugrađena mogućnost obnavljanja i unaprijeđenja te će s vremenom obuhvatiti i nove proizvode.
