Strukturne reforme koče dugoročni rast Hrvatske

Gospodarski oporavak u Hrvatskoj pridonosi smanjenju duga, ali dugoročni izgledi za rast ostaju skromni ne poduzumu li se strukturne reforme, dok je u provedbi preporuka Europske komisije (EK) postignut ograničen napredak uslijed dvaju parlamentarnih izbora u manje od godinu dana, proizlazi iz analize gospodarske situacije u Hrvatskoj, koju je u srijedu objavila Komisija.

Komisija je u srijedu objavila zimski paket Europskog semestra, jednog od instrumenata koordinacije ekonomskih politika zemalja članica. Paket uključuje izvješća o gospodarskom stanju u svim članicama, osim Grčke, koja je pod posebnim nadzorom jer je u programu financijske pomoći, zatim izvješća o makroekonomskim neravnotežama u 13 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska te izvješće o prenošenju fiskalnog pakta u nacionalna zakonodavstva.

Komisija je ponovno utvrdila postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj zbog visoke razine javnog, privatno i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala za rast. Hrvatska je tako u skupini šest članica EU, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže. Još šest zemalja ima makroekonomske neravnoteže (nisu prekomjerne) i to Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska. Tih 12 zemalja bit će pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža

Nakon skromnog rasta 2015. godine, koji je označio kraj jedne od najduljih i najdubljih recesija u EU-u, rast u Hrvatskoj snažno je ubrzan 2016. Komisija navodi i poboljšanja na tržištu rada, nisku cijenu energije i povećanje potrošnje zbog reforme poreza na dohodak. Investicije su se konačno počele oporavljati dijelom zahvaljujući europskim fondovima. Povećan je izvoz roba, a snažan rast turizma povećao je izvoz usluga. “Ekonomski oporavak pomaže u smanjenju domaćeg i javnog duga, ali i dalje opstaju slabosti”, navodi Komisija, dodajući da “općenito zdravi financijski sektor postavlja temelje za kontinuiranu makro-financijsku stabilnost, posebice u vezi s visokom razinom duga denomiranog u stranoj valuti”.

S druge strane, Komisija kao ključni izazov za gospodarstvo navodi skromni potencijal rasta, oko 1 posto. U tom kontekstu ističe spori rast produktivnosti i smanjivanje korištenja ljudskog potencijala, tj. radnoaktivnog stanovništva.

Što se tiče provedbe specifičnih preporuka koje je prošle godine Komisija uputila Hrvatskoj, zabilježen je ograničen napredak, najvećim dijelom zbog dvaju izbora u manje od godinu dana. Komisija je za prošlu godinu dala pet preporuka koje obuhvaćaju javne financije i oporezivanje; mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu; određivanje plaća; javnu upravu i državna poduzeća; uslužni sektor i pravosudni sustav. “Samo su neke od obveza stavljenih u program nacionalnih reformi 2016. do sada provedene”, kaže Komisija.

Što se tiče prve preporuke, koja se odnosi na trajnu trajnu korekciju prekomjernog deficita, Komisija nije dala ocjenu u ovom izvješću, nego će je dati u svibnju. Prema stručnjacima u Europskoj komisiji, Hrvatska bi tada mogla izići iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) s obzirom da je deficit spušten debelo ispod tri posto, a javni dug je na silaznoj putanji.

U drugoj preporuci – da se do kraja 2016. donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu – nije postignut nikakav napredak. Ograničen je napredak zabilježen kada su u pitanju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje, a nije bilo napretka u poboljšanju sustava socijalne zaštite.

U trećoj preporuci Komisija zabilježen je ograničeni napredak u reformi javne uprave, dok nije bilo napretka u usklađivanju okvira za plaće u javnom sektoru, a ograničen napredak bilježi se u korporativnom upravljanju državnih poduzeća.

U četvrtoj prepuruci u sve tri kategorije – znatno smanjenje parafiskalnih nameta, uklanjanje ograničenja koja ometaju pristup i praksu reguliranih profesija te smanjenje administrativnog teret za poduzeća – postignut je ograničeni napredak. Ograničeni napredak postignut je i kod pet preporuke, koja se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje nenaplativih kredita, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana nenaplativih kredita.

You may also like

0 comments