Stručnjaci: Prirodno je da Hrvatska sporo raste obzirom na uvjete

Gospodarstvo na području šest država zapadnog Balkana se oporavlja, no i dalje postoje značajni rizici koji mogu utjecati na stanje gospodarstva u toj regiji u budućnosti, zaključak je redovitog regionalnog izvještaja Svjetske banke, objavljenog u ponedjeljak u Sarajevu.

Izvještaj se odnosi na Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, a glavna ekonomistica WB za regiju Gallina Vincelette kazala je kako je izvjesno da će sve te države imati pozitivnu stopu gospodarskog rasta u 2015. godini. “Ukupna su očekivanja da stopa rasta za cijelu regiju bude oko 1,8 posto, pri čemu će Crna Gora i Makedonija rasti 3,4 odnosno 3,2 posto”, kazala je Vincelette.

Na popisu slijedi Kosovo, koje bi ove godine trebalo zabilježiti stopu gospodarskog rasta od 3 posto, u Albaniji bi on trebao biti 2,7 posto, a u BiH 1,9 posto. Rast u Srbiji, u usporedbi s ovim državama, trebao bi biti skromnih 0,5 posto, no za tu zemlju i ovo je značajno, jer je 2014. ona bilježila negativnih 1,8 posto.

Vincelette je podsjetila kako su prognoze načinjene početkom godine bile nešto lošije, no sada su povećane i to prije svega zbog činjenice da se vide znaci oporavka domaće potrošnje. Direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein kazala je kako je pozitivno to što cijeli zapadni Balkan raste i što je taj rast potaknut privatnim investicijama, a ne vladinom potrošnjom. Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuju rast hrvatskog BDP-a u 2015. za 0,5 posto.

Za komentar, gdje je došlo do disproporcije rasta Hrvatske u odnosu na te zemlje, sam zamolio nekoliko uglednih ekonomista poput Ante Babića, Guste Santinija i Ivana Lovrinovića.

“Logično je da hrvatska sporije raste od zemalja zapadnog Balkana zato što su to zemlje slabe razvijenosti, a to su ekonomije niže razvijenosti. Nama treba veći vjetar kako bi nas se pomaklo“, naglasio je Ante Babić.

“Zemlje Zapadnog Balkana su zemlje koje imaju bitno nižu razinu dohotka. Što je neka zemlja nerazvijenija lakše je ostvariti stope rasta. One usporavaju sve do razine kada zemlja dođe do srednje razvijenosti. Ukoliko se tada zemlja tehnološki i obrazovno ne prilagodi, ona će usporavati. To su objektivne činjenice. U Hrvatskoj je porezna presija dramatično velika, to je neodrživo. Od jedne kune neto, država uzme još kunu i pol. Troškovi su veliki. Naše je okruženje destimulativno. Zbog zahtjeva države poduzetnici su se zaduživali kod banaka što je povećalo kamatne stope i srušilo kreditni rejting. S druge strane mi smo dio jedinstvenog tržišta i ne možemo voditi politiku strukturnog prilagođavanja i dinamiziranja, a tu mogućnost zemlje Zapadnog Balkana imaju. Osim toga naši političari ignoriraju probleme. Napravili smo čudo od rasta od 1.2 posto, a nama je kamatna stopa 3 posto. Pri toj situaciji nama treba više od 3 posto rasta kako bismo ostali jednako siromašni. Mi iz godine u godinu rapidno gubimo slobodu“, rekao je Guste Santini.

“I ranije se vidjelo da zemlje u našem okruženju imaju značajno više stope rasta u odnosu na Hrvatsku. Naš je rast mizeran i incidentan. Smiješno je da je ovaj rast sintagma SDP-a, a s tim rastom propadamo. Uzrok svega je u pogrešnoj makroekonomskoj politici. Nisu pokrenuti proturesecijski instrumenti. Mi se moramo baviti monetarnom politikom. Dosta je mazohističkog bavljenja poreznom politikom. Mi nemamo monetarnu politiku. HNB je štetočina naše monetarne politike, ona je pretvorena u mjenjačnicu, neokolonijalna je ustanova. Oni sprječavaju da moneta bude u funkciji zapošljavanja i rasta. Ona je država u državi u službi stranih banaka. Kako bismo mogli konkurirati sa fiksnim tečajem, a povećanjem kamatnih stopa poduzetnicima, O ovome se ne razgovara nego se nepotrebno napada javnu upravu“, rekao je Ivan Lovrinović.

You may also like

0 comments