Stručnjaci o odsudstvu izvoza nafte

U siječnju ove godine cijena sirove nafte na svjetskom tržištu dosegnula je rekordno nisku cijenu od 50 dolara za barel i niže od toga, pa zvuči šokantno da u tom razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska nije uvezla ni barel crnog zlata! “Ne bi bio prvi put da Ina na njoj relevantnim svjetskim tržištima ne kupuje naftu kad je najjeftinija, nego obratno, kad je najskupla”,  prokomentirao nam je stručnjak za energetiku, uz uvjet da mu se ne spominje ime, začudna događanja oko uvoza nafte, piše Slobodna Dalmacija..

Utoliko čudnija što je uvoz nafte, prema statistici DZS-a, potpuno izostao ne samo u siječnju ove, nego i u studenome i u prosincu prošle godine. Tek u veljači ponovno je uvozna nafta potekla hrvatskim cjevovodima, ušlo je 238 tisuća tona tog energenta. Kada se ima u vidu da Hrvatska 80 posto godišnjih potreba za naftom namiruje iz uvoza, jasno je da uvozna nafta ne može biti zamijenjena onom iz vlastitih izvora, nego se dogodio ozbiljan poremećaj s posljedicama na čitavo gospodarstvo. Za Igora Dekanića, stručnjaka sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, smanjenje domaćih potreba za naftom posljedica je deindustrijalizacije i smanjene javne potrošnje. “Kada, primjerice, govorimo o velikim potrošačima, industriji, onda se, osim propasti dobrog dijela industrije, može raditi i o prelasku onoga što je od nje ostalo s nafte na neko drugo pogonsko gorivo. Kod malih potrošača također se smanjuje potrošnja naftnih derivata jer automobili prelaze na racionalniju potrošnju ili, u puno manjem opsegu, na drugo pogonsko gorivo. Dodajmo tome recesiju i smanjenu potrošnju građana u cjelini, pa dolazimo do toga kako je pad uvoza nafte logična posljedica općeg stanja u zemlji”, ocjenjuje Dekanić. Kao izvore koji su nadomjestili neuvezenu naftu, naš sugovornik navodi zalihe koje su nakupili i prerađivači i trgovci.

 

You may also like

0 comments