Stručnjaci: Do smanjenog broja nezaposlenih DZS je došao putem smanjenja baze

Frizira li se službena statistika uoči izbora? Raste li ili pada broj nezaposlenih? Što se događa s industrijskom proizvodnjom i izvozom? Državni zavod za statistiku (DZS) podatke o broju zaposlenih u pravnim osobama prikuplja mjesečnim istraživanjem i ti su podaci privremeni, a konačni se podaci prikupljaju godišnjim istraživanjem i objavljuju se sredinom travnja za prethodnu godinu, dok će se od početka iduće godine podaci o plaćama i broju zaposlenih prikupljati iz JOPPD obrazaca, najavljeno je u utorak iz DZS-a. 

DZS je, naime, je na medijske objave i različite interpretacije podataka o broju zaposlenih reagirao priopćenjem u kojem objašnjava metodologiju i periodiku objave podataka, neusporedivost podataka koje objavljuju Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a najavljuje i promjene u prikupljanju podataka s početkom 2016. godine.  Iz Državnog zavoda za statistiku pritom skreću pažnju na činjenicu da su podaci o broju zaposlenih, koje DZS u mjesečnoj periodici prikuplja i objavljuje u priopćenju 9.2.1. Zaposleni prema djelatnostima, privremeni podaci, a da se konačni podaci o broju zaposlenih za prethodnu godinu objavljuju sredinom travnja u priopćenju 9.2.6. Zaposleni prema djelatnostima i spolu – konačni podaci.

Naime, podatke o broju zaposlenih u pravnim osobama DZS u mjesečnoj periodici prikuplja temeljem istraživanja RAD-1, kojim je obuhvaćeno 70 posto zaposlenih iz svakog odjeljka Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD).  Osim tog istraživanja, DZS jednom godišnje provodi i istraživanje RAD-1G, kojim prikuplja podatke o broju zaposlenih u svim pravnim osobama te temeljem rezultata toga istraživanja, sukladno najboljoj statističkoj praksi, revidira ranije objavljene mjesečne podatke.  “Tako je na primjeru mjeseca rujna 2014. godine, broj zaposlenih revidiran te je konačni broj zaposlenih u rujnu 2014. godine veći za 10.122 od broja zaposlenih koji je objavljen u privremenim rezultatima”, navodi se u priopćenju.

Iz DZS-a naglašavaju i da podaci o broju osiguranika koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nisu usporedivi s podacima o broju zaposlenih koje objavljuje Državni zavod za statistiku.  “Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke o broju osoba koje su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok DZS prikuplja podatke o broju osoba koje su zaposlene temeljem ugovora o radu (na određeno i neodređeno vrijeme) i rade na teritoriju Republike Hrvatske. Dakle, razliku čine kategorije osiguranika poput osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, samostalnih uplatitelja doprinosa, njegovatelja djece i invalida, pomoraca te izaslanih radnika koji se smatraju osiguranicima, no po metodologiji Državnog zavoda za statistiku ne ulaze u broj zaposlenih”, objašnjavaju iz DZS-a.

Najavljuju i da će, kako bi unaprijedili statistiku tržišta rada te smanjili troškove, DZS od početka iduće godine podatke o plaćama i broju zaposlenih prikupljati iz JOPPD obrasca (obrazac JOPPD – izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja).  “Novi način prikupljana podataka će, osim smanjenja troškova, omogućiti i izračun novih pokazatelja, poput medijana, koje zbog sadašnjeg načina prikupljanja nismo u mogućnosti izračunati”, navode iz DZS-a i napominju da će o prelasku na novi način prikupljanja podataka, kao i svim promjenama koje planiraju uvesti u području statistike tržišta rada pravovremeno izvijestiti stručnu i zainteresiranu javnost.

Jučer u Otvorenom s Mislavom Togonalom analizirali su gosti: ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, makroekonomistica Marijana Ivanov, demograf Anđelko Akrap, ekonomski analitičar Zvonimir Savić i novinar Željko Ivanković.

“Svi podaci koje objavljuje DZS su usporedivi sa međunarodnim metodologijama. Podaci se ne friziraju, podaci se ne friziraju, otvoreni smo za upite i pojašnjenja. Efekt provoza mi pokušavamo smanjiti u statistici, to se može dodatnim analizama napraviti. EUROSTAT nas stalno nadgleda, ali nikada nije izrazio rezerviranost prema našoj statistici”, rekao je Krištof.

“Nitko ne frizira podatke, samo je pitanje način interpretacije. Izvoz raste u EU, ali to je rotterdamski efekt. Također nam iz statistike ispadaju po novoj metodologiji lom poslovi. Sve to preuveličava izvoz. Analize bi trebalo raditi dulje vrijeme. Kad se priča o vanjskotrgovinskoj razlici, cijena nafte smanjuje bilancu”, kaže Ivanov.

“Mi kao HGK komentiramo samo kvalitetu rada DZS-a. U našim komentarima koje javno publiciramo moramo se oslanjati na relevantne izvore. Države koje su ušle u EU sve su bilježile visok rast izvoza. Cipar je zabilježio efekt ulaska također. Kod nas stopa rasta industrijske proizvodnje ne prati provoz. Govorimo o izvozu banana. Mi moramo imati pouzdanje u DZS”, govori Savić.

“Vrlo je nezgodno što je DZS pod ingerencijom Vlade pa stalno sumnjamo. Kada bi Hrvatska imala registar stanovnika znali bismo sve, a ne bismo nagađali. DZS radi dobru procjenu broja stanovnika, ali to nije dobro. MUP iskazuje iseljene temeljem odjava, a mnogi se ne odjavljuju. Mi sada govorimo o iseljenima prema stranim statističkim zavodima. Moramo se suočiti s istinom, mi bolujemo od demografske pustoši. DZS govori o onima koji su uselili, ali ovdje nitko ne ostaje. Jednom se DZS mora maknuti ispod šape Vlade. Recimo smanjili su broj nezaposlenih, a smanjili su bazu za 200 tisuća ljudi, postotak se mora promijeniti”, objašnjava Akrap.

“Visina javnog duga je 87.5 posto BDP-a. Važno je kada govorimo o dugu je interpretacija podataka. Važno je kakve je kvalitete javni dug, hoće li pasti na porezne obveznike ili na javne tvrtke. U Grčkoj je bila afera friziranja podataka, no kod nas je još nema. Ono što znamo jest da u 2017. godine možemo ući u bankrot, ovisno o našem gospodarstvu. A mi smo još u stagnaciji. Ne bi bilo loše spustiti tenzije i pripremati se za 2017. godinu”, rekao je Ivanković

You may also like

0 comments