Što znači sadašnji rekordan rast cijena energenata?

Analiza

Cijene energenata prošloga su tjedna u Europi skočile na rekordne razine, plina i električne energije pogotovo. Tako su cijene električne energije dosegle vrhunac povećavajući se tijekom 2021. godine za rekordnih 60 posto. Slijedi li nam energetska cjenovna kriza, pitaju se brojni analitičari.

Analitičari Bloomberga iz Njemačke analiziraju reakcije pojedinih zemalja na jačanje cjenovne energetske krize, jer rast cijena pogađa biznis sektor, rušeći mu poslovanje. U Britaniji će tako biti dopušteno povisiti cijenu energenata u maloprodaji, a Španjolska planira fiskalno rasteretiti energetski sektor kako se kriza ne bi prelila na krajnje korisnike. Francuska, pak, u energetskoj zajednici lobira ne bi li se poseban europski porez na fosilnu energiju uveo kasnije zato što kvote imaju iznos približno jednak održavanju proizvodnje.

Istovremeno, na tržištu su skladišta plina ispražnjena zbog duge zime i izrazito slabe isporuke ukapljenog plina, zato što su dobavljači tijekom ove godine Europu zamijenili profitabilnijim tržištima, ali i plina iz operativnih plinovoda, što će se promijeniti u bliskoj budućnosti, sukladno sporazumu o Sjevernom toku 2.

Međutim, prije toga sporazuma, ruski je Gazprom bio usredotočen primarno na ruska skladišta. Iz kompanije su priopćili kako ispunjavaju svoje ugovorne obveze, ali ne povećavaju isporuke u dovoljnoj mjeri što zbog spora oko Sjevernog toka, ali i požara u Gazpromovoj tvornici na sjeveru Rusije, odakle dolazi dobar dio plina za europsko tržište.Sve je to rezultiralo rekordnom cijenom plina na europskom tržištu od 540 dolara za 1000 kubičnih metara, na nizozemskom čvoru, a vrijednost Gazproma je pala za 1 posto.

Analitičari ruskih energetskih medija smatraju kako nema mjesta nervozi jer je Gazprom spreman nadomjestiti disbalans na europskom tržištu ukapljenog plina, zbog spomenutog preusmjeravanja LNG brodova na lukrativnija istočna tržišta, potpisan je sporazum o Sjevernom toku 2 , što će relaksirati njegovu operativnost, ruska skladišta blizu su popunjenosti, a situacija s požarom na kompanijinom postrojenju neće dugo potrajati. No, analitičari Bloomberga nešto su oprezniji, primjećuju zabrinutost i nervozu na europskom tržištu, jer se bliži sezona grijanja, a skladišta su prazna.
Na hrvatsko se tržište, za sada, ne prelijeva nervoza i zabrinutost. Dva su razloga za to. Prvi je, vrlo dobra popunjenost kapaciteta terminala za ukapljeni plin na Krku, iz čijeg se obujma dobar dio plina nabavlja i za tržište Hrvatske. Drugi se razlog tiče termina ugovaranja. Naime, za predstojeću sezonu, bilo za industriju ili za grijanje, obujmi i cijene plina već su dogovoreni, s 1. travnjem.

Ipak, iz poslovnog sektora se pribojavaju kako će se sadašnja cjenovna situacija preliti na sljedeću sezonu grijanja, onu 2022./2023. jer je u ovom trenutku cijena ugovaranja više od 30 posto više nego li je to bila cijena za ovu sezonu.

Ostaje za vidjeti kako će reagirati država, hoće li kao u Španjolskoj, dopustiti fiskalno olakšanje kako se situacija s veleprodajnog tržišta ne bi prelila na maloprodaju, ili će cijenu, kao toliko puta do sada platiti krajnji korisnik?

I, dodatno, što će sve to značiti za stanje inflacije, kako u Uniji, tako i kod nas?

You may also like

0 comments