Izborni program Mosta nezavisnih lista dobrim je dijelom nepoznanica većini građana, vjerojatno i dijelu onih koji su za njih glasali, a razlog tome je i što su svoj program predstavili tek 25. listopada. Njihov je program izrazito proreformski, ali su s nekim mjerama krenuli u prilično “rizično ponašanje” koje može donijeti više štete nego koristi.

Predstavit ćemo stoga najprije kontroverzne prijedloge Mosta, a zatim one za koje smatramo da su racionalno utemeljeni, i za svaku od tih mjera dat ćemo usporedbu s programima HDZ-a i SDP-a. Najviše kontroverzi svakako donose reformske mjere usmjerene na Hrvatsku narodnu banku i financijski sustav, a od tih mjera izdvaja se namjera ukidanja devizne klauzule. “Poništiti CHF valutnu klauzulu i onemogućiti korištenje bilo koje valutne klauzule u domaćim transakcijama”, jedna je od odrednica njihova programa, a s tom mjerom je problem što automatski znači da bi banke, uz pomoć HNB-a, trebale sasvim “restrukturirati” pasivu i aktivu, što bi dovelo do velikih gubitaka banaka, a to bi katastrofalno djelovalo na kreditnu ponudu i na čitavo gospodarstvo.

Na taj se problem nadovezuje drugi kontroverzni prijedlog Mosta, a to je da se “monetarni sustav valutnog odbora zamijeni sustavom aktivne politike refinanciranja”, što znači da bi HNB mogao nesmetano tiskati novac i financirati državu, kupovati državne i korporativne obveznice. To bi vjerojatno dovelo do jake deprecijacije kune, što bi ne samo povećalo ionako prevelik državni dug (koji je većinom u stranoj valuti), nego bi zbog nestabilnosti sustava dovelo i do odljeva štednje u strane zemlje, kao i do nekontrolirane inflacije.

Stoga, iako autori ovog programa vjeruju da bi njihov program doveo do smanjivanja javnog duga, rasta gospodarstva od preko četiri posto i pada kamata za građane i poduzeća, vjerojatno bi se stvari odvile na sasvim suprotan način i ekonomija bi opet zapala u spiralu recesije, velike inflacije i deprecijacije, a standard građana bi padao, jer plaće ne bi mogle pratiti istom dinamikom rast svih životnih troškova.

Kada su HDZ i SDP u pitanju, valja kazati kako obje stranke, ali pogotovo HDZ, u svojim programima imaju zahtjev za aktivnijom politikom HNB-a, ali ovo su i za HDZ i za SDP, nadajmo se, previše radikalne reforme Nadalje, u Mostu inzistiraju na “plaćanju PDV-a po realizaciji (naplati)”, na što sada imaju pravo samo obrtnici i mali poduzetnici. Primjena te mjere na sve poduzetnike državni bi proračun ostavila “kratkim” za milijarde kuna u vrlo kratkom roku, i to dok se Hrvatska tek izvlači iz krize. Ni HDZ ni SDP nemaju tu mjeru u svojim programima i jako teško je zamisliti da bi mogli pristati na nju.

Kontroverzna mjera je i “premještaj osiguranika iz drugog u prvi stup”. Iako se napominje kako bi “drugi mirovinski stup bio na dragovoljnoj bazi”, valja kazati da se radi o iznimno osjetljivoj operaciji, koja bi, ako se provede, opet mogla dovesti do destabilizacije financijskog sustava i tržišta kapitala, kao i privatne štednje građana. I po ovom pitanju HDZ i SDP se “razilaze” s Mostom, jer u svojim programima zagovaraju opstanak, pa i jačanje drugog mirovinskog stupa, piše Slobodna Dalmacija.

Sljedeći nezgodan skup prijedloga Mosta nalazi se u zahtjevu da se provede organizirani otkup i skladištenje 20 posto domaće proizvodnje hrane po unaprijed poznatoj cijeni, u sklopu Robnih rezervi, što bi vjerojatno dovelo do neslućenih proračunskih troškova i pretjeranog upliva države u poljoprivredni tržišni sektor. U Mostu žele osnovati “agrobanku i agroosiguranje kao neprofitne i etične institucije usmjerene na revitalizaciju poljoprivrede i života na selu”. “Agrobanka bi odobravala dugoročne kredite (10-40 godina) koji će omogućiti povratak na selo, obnavljanje napuštenih imanja i gospodarskih objekata, izgradnju infrastrukture, nabavu strojeva, bušenje bunara, izradu gusterni i akumulacija (vodna neovisnost) uz kamatnjak u visini inflacije, + 1 posto”, navodi se u njihovu programu, uz zahtjev za smanjenje PDV-a na domaće poljoprivredne proizvode i na repromaterijal na 10 posto, a za ekološku proizvodnju na pet posto.

HDZ i SDP vjerojatno ne mogu pristati na garantirani otkup poljoprivrednih proizvoda, kao i na osnivanje agrobanke, ali bi HDZ, pa i SDP, mogli pristati na porezne izmjene. Međutim, onda bi morali kazati i gdje će nadoknaditi par milijardi kuna godišnje po toj osnovi.

Nakon ovih kontroverznih mjera, valja naglasiti kako bi se HDZ i SDP mogli složiti s “mostovcima” u većini drugih reformi koje predlažu ili bi pak bilo dobro da se slože. Jedna od tih mjera je svakako povećanje neoporezivog dijela plaće i daljne rasterećenje poreza na dohodak. Osim toga, zajednički jezik bi se mogao pronaći u područjima reformi javne uprave, lokalne uprave, javnih poduzeća, obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, energetike, radnog zakonodavstva, gospodarenje otpadom, dakle na svim onim institucionalnim razinama reformi koje su prijeko potrebne Hrvatskoj.

Doduše, mali problemčić bi se mogao pronaći u tome što Most traži smanjenje općina i županija (na devet županija) i jaču regionalizaciju Hrvatske, dok su HDZ i SDP žestoki protivnici tih reformi. No, u tom smislu valja držati figu “mostovcima” u nadi da će tu HDZ i SDP morati popustiti, kao i da će morati biti odlučniji u reformama u svim ostalim pobrojanim sektorima. A, to bi bila fenomenalno dobra vijest za sve građane i čitavo društvo.