Što se događa u Jemenu?

Posljednjih nekoliko mjeseci, siromašan ali strateški važan Jemen podijeljen između šijita i sunita, ogreznuo je u sukobima nekoliko različitih skupina i na rubu je građanskog rata s ozbiljnim posljedicama za sigurnost cijele regije, ali i Zapada, prenosi BBC.

Glavna borba vodi se između snaga odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju i šijitskih pobunjenika zvanih Hutiji koji su ga u veljači prisilili da pobjegne iz prijestolnice Sane i spas potraži u sunitskom kraljevstvu Saudijskoj Arabiji. Podijelila se i jemenska vojska pa jedan dio podržava predsjednika Hadija, a drugi Hutije. Uz Hadija je stao pretežito sunitski jug Jemena – lokalna plemena i milicija zvana Odbori narodnog otpora, a Hutije podržavaju pripadnici šijitskog islama sa sjevera. Podijeljeni Jemen preslika je podijeljenosti muslimana u regiji na šijite i sunite. U sukob između Hutija i jemenske vlade uključena je i regija podijeljena između šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije koja ima dugu granicu s Jemenom.

Zemlje Perzijskog zaljeva predvođene Saudijskom Arabijom optužuju Iran da podržava Hutije financijski i vojno. Iran takve tvrdnje odbacuje. Sama Saudijska Arabija i ostale monarhije Zaljeva podržavaju predsjednika Hadija te provode kampanju zračnih udara na Sanu. No, stanje u Jemenu daleko je složenije jer u toj je zemlji aktivna Al Kaida Arapskog poluotoka (AQAP), koju Zapad smatra najopasnijim ogrankom Al Kaide jer ima najbolje uvježbane i tehnički najopremljenije borce. I Hutiji i vlada predsjednika Hadija protive se AQAP-u koji je izveo niz smrtonosnih napada iz svojih uporišta na jugu i jugoistoku. Međutim, krajem 2014., pojavio se jemenski ogranak džihadističke skupine Islamske države (IS) koji želi svojim smrtonosnim napadima zasjeniti Al Kaidu. Jemenski IS preuzeo je odgovornost za niz samoubilačkih napada na Sanu u ožujku 2015.

Pošto su pobunjenički Hutiji napali Aden krajem ožujka, koalicija predvođena Saudijskom Arabijom odazvala se pozivu u pomoć predsjednika Hadija i počela zračne udare na uporišta Hutija. Koaliciju čini pet država Perzijskog zaljeva te Jordan, Egipat, Maroko, Pakistan i Sudan. Jemen je strateški važna država jer leži na uskom tjesnacu Bab-el-Mandebu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kojim prolazi velik dio isporuka nafte. Egipat i Saudijska Arabija strahuju da bi Hutiji, ako zavladaju Jemenom, mogli ugroziti taj slobodan prolaz.

U nekoliko mjeseci Hutiji su službeno prigrabili vlast. U siječnju su raspustili parlament i objavili da će oformiti novu skupštinu i peteročlano predsjedničko vijeće koje će vladati do dvije godine. Tako su popunili politički vakuum nastao otkako je predsjednik Hadi pod njihovim pritiskom izbjegao, a vlada podnijela ostavku. Međutim, Hutiji su šijitska manjina sa sjevera i njihov proglas nisu priznala sunitska plemena te vođe s juga Jemena pa je zemlja potonula u sukobe. Hutiji su članovi pobunjeničke skupine poznate kao Ansar Alah (Sljedbenici Boga). Pripadnici su ogranka šijitskog islama poznatog kao zaidizam. Zaidi čine trećinu stanovništva i vladali su Sjevernim Jemenom gotovo 1000 godina sve do 1962. Hutiji su ime preuzeli od njihova vođe Huseina Badr al-Dina al-Hutija. Vodio je prvi ustanak 2004. nastojeći ostvariti veću samoupravu u njihovu zavičaju u pokrajini Sada te zaštititi vjersku i kulturnu baštinu Zaidija od sunitskog islama.

Al-Hutija je ubila jemenska vojska krajem 2004., a njegova obitelj nastavila je borbu i vodila još pet ustanaka sve do prekida vatre potpisanog s vladom 2010. Godine 2011., Hutiji su se pridružili velikom narodnom ustanku protiv bivšeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha te su iskoristili bezvlašće da bi proširili svoje područja u Sadi i susjednoj pokrajini Amran. Zatim su sudjelovali na konferenciji s predsjednikom Hadijem, ali se s njime i razišli kada su se usprotivili njegovu planu da Jemen postane federacija od šest regija jer su ocijenili da će to oslabiti njihovu moć.

Zadnjih je godina Jemen proživljavao sukobe zbog niza teških problema kao što su nejednak pristup moći i resursima. Hutiji su se šest puta sukobljavali s vladom na sjeveru, dok se istodobno događaju stalni nemiri separatista na jugu, a svemu pridonose i česti napadi AQAP-a te borba za vlast između plemena i vojnih frakcija. Jemen je u 20. stoljeću bio podijeljen na dvije države – Jemensku Arapsku Republiku na sjeveru i Narodnu Demokratsku Republiku Jemen na jugu. Zemlje su se 1990. odlučile ujediniti i stvoriti Republiku Jemen. Međutim, vrlo brzo jug se počeo žaliti da ga vlada u Sani politički i ekonomski zapostavlja te je izbio građanski rat 1994., što je bio neuspjeli pokušaj da se ukine ujedinjenje. Nestabilnost, loše upravljanje zemljom, raširenost korupcije, manjak resursa i bijedna infrastruktura, sve su to razlozi što je Jemen najsiromašnija zemlja Bliskog istoka. Zbog nezaposlenosti, previsokih cijena hrane i manjka socijalnih usluga, glad prijeti više od 10 milijuna Jemenaca. (Agencije)

0 comments