Analitičari
Na godišnjem sastanku Ujedinjenih naroda u New Yorku idućeg tjedna, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pokušat će stvoriti zamah prije globalnih klimatskih pregovora COP28 koji će se održati kasnije ove godine.
COP28, koji će se održati u Dubaiju krajem studenog, trebao bi odrediti smjer kako se boriti protiv klimatskih promjena tijekom preostalog desetljeća. Ipak, još uvijek postoje duboki podijeljenosti oko nekoliko gorućih pitanja. Evo pet stvari koje treba pratiti uoči ovogodišnjeg okupljanja na temu klime:
Na klimatskim pregovorima UN-a u Parizu 2015. godine, zemlje su se složile da će ograničiti globalno zatopljenje na manje od 2 Celzijeva stupnja prije kraja stoljeća i priznale su potrebu da teže prema 1,5 Celzijevih stupnjeva.
Ove godine zemlje trebaju pregledati svoj napredak u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. Ovaj pregled, često nazivan “stocktake”, osmišljen je kako bi svake pet godina prikazao kako se politička obećanja uspoređuju s stvarnošću i potaknuo zemlje da razmisle o tome gdje mogu pojačati svoje napore u smanjenju emisija.
Proces prikupljanja informacija započeo je 2021. godine, a prošlog tjedna je prvi put objavljen izvještaj o napretku prema ciljevima Pariškog sporazuma. Nije iznenađujuće, zaključeno je da svijet daleko zaostaje. Delegati će raspravljati o detaljima u Dubaiju i donijeti odluku ili deklaraciju koja će utvrditi kako se nositi s tim neuspjehom.
Postavljanje svijeta na put prema ispunjenju ciljeva Pariškog sporazuma zahtijeva brže smanjenje onečišćenja i neke razvijene zemlje, posebno u Europi, zagovaraju strože obveze, poput postupnog ukidanja fosilnih goriva i dostizanja vrhunca emisija (zaustavljanje njihova rasta) do 2025. godine.
Neki vlade i tvrtke još uvijek brinu o troškovima ublažavanja emisija u industrijama visoke energetske potrošnje. Radije govore o postupnom ukidanju “neprerađenih” fosilnih goriva, što bi omogućilo upotrebu prljavih izvora energije ako se prati tehnologijom uklanjanja emisija.
Definicija “neprerađenih” goriva vjerojatno će biti jedno od najspornijih pitanja u Dubaiju. Ujedinjeni Arapski Emirati su među najvećim pristalicama za uhvaćanje i skladištenje ugljika (CCS) i vide ulogu te tehnologije u omogućavanju daljnjeg sagorijevanja prljavih goriva u budućnosti. Europska unija od 27 članica smatra da bi CCS trebao postojati samo “u ograničenom opsegu” i koristiti se samo za “teško smanjive sektore”, prema nacrtu mandata za COP28 koji se trenutačno pregovara.
Smanjenje emisija zahtijeva masivne investicije u čiste tehnologije, pitanje koje dugo dijeli siromašne i bogate zemlje. Razvijeni svijet još nije ispunio obvezu da pruži 100 milijardi dolara godišnje klimatskog financiranja zemljama u razvoju – cilj koji je trebao postići krajem prošlog desetljeća.
“Zemlje u razvoju nedostaje financija, neke od njih već su se suočile s poplavama i uraganima i trebaju olakšicu duga”, rekla je Linda Kalcher, izvršna direktorica Strategic Perspectives, paneuropskog think-tanka. “Očekujem da će neka nova obećanja početi dolaziti prije i tijekom COP-a.”
Sljedeće godine pregovarači će pokušati postići sporazum o novom zajedničkom cilju za klimatsko financiranje nakon 2025. godine.
Zemlje u razvoju također očekuju više obećanja prema fondu za gubitke i štete, koji je dogovoren na COP27 kako bi pomogao siromašnim zemljama pogođenim posljedicama klimatskih promjena.
Prije dvije godine dužnosnici su postavili opće smjernice za novo UN-ovo nadgledano tržište ugljika i još uvijek se bore kako ga učiniti operativnim.
U Dubaiju će izaslanici pokušati odobriti preporuke koje izrađuje nadzorni tijek programa za reguliranje uklanjanja ugljika. Rezultati bi također mogli postati referentna točka za dobrovoljna tržišta.
U međuvremenu, vlade postaju svjesnije vrijednosti projekata smanjenja emisija unutar svojih granica, što će vjerojatno izazvati novu raspravu na COP28 o tome tko treba uživati u koristima takvih projekata. Od Indonezije do Kenije do Hondurasa, vlade su tražile da zadrže više koristi od takvih projekata, bilo kao prihod ili kao zaslugu prema vlastitim nacionalnim klimatskim ciljevima. To znači veću političku nesigurnost za investitore i također rizik od dvostrukog brojenja, ako i tvrtke i zemlje tvrde kredite, prijetnju koju pregovarači moraju osigurati da izbjegnu.
COP ovogodišnje domaćinstvo je zemlja koja raspolaže masnim rezervama nafte i plina i predsjedava ju Sultan Al Jaber, šef Nacionalne naftne kompanije Abu Dhabija, državnog proizvođača UAE-a. Zemlja se suočava s protivljenjem zbog straha da bi mogla koristiti svoje predsjedništvo kako bi se fokusirala na područja poput načina plaćanja štete, umjesto da je spriječi u prvoj fazi.
Podržavatelji Al Jabera, uključujući Johna Kerryja, posebnog izaslanika SAD-a za klimu, tvrde da bi Al Jaber mogao biti učinkovit u uvjeravanju drugih bogatih zemalja s naftom da se brže kreću. Al Jaber je iznio stav da se treba razviti dovoljno čiste energije kako bi se što prije postupno ukidala proizvodnja nafte i plina – i to na način koji podiže životne standarde. UAE i Saudijska Arabija tvrde da bi zemljama koje proizvode naftu trebalo dati veći utjecaj na klimatske pregovore, budući da njihove ekonomije toliko ovise o fosilnim gorivima.
Unatoč tome, lokacija ovogodišnjeg COP-a čini aktiviste za klimu opreznošću zbog potencijalnog “zelenog pranja”. “Želimo i očekujemo ambiciozne i konkretne rezultate na COP28 s ciljem da se stvarno riješi klimatska kriza”, rekla je Chiara Martinelli, direktorica Climate Action Network Europe.
