Što je Ahilova peta n jemačkog gospodarstva i koliko je rasla Hrvatska?

Destatis
Izvoz postaje Ahilova peta njemačkog gospodarstva, ako je suditi po podacima statističkog zavoda koji pokazuju da je najveće europsko gospodarstvo u drugom tromjesečju oslabilo 0,1 posto.

Gospodarski pad je ostvaren u odnosu na prethodno tromjesečje u kojem je zabilježen rast BDP-a od 0,4 posto, objavio je u utorak Destatis. Iako njemačka ekonomija i dalje raste na godišnjoj razini, podatak od 0,4 posto jačanja BDP-a također ukazuje na usporavanje s obzirom da je u prvom kvartalu zabilježen godišnji rast od 0,9 posto. Ekonomske prognoze za Njemačku nisu osobito optimistične jer indikatori ukazuju na usporavanje.

Stoga većina ekonomista očekuje da će i u trećem tromjesečju Njemačka zabilježiti ekonomski pad čime će službeno zakoračiti u recesiju. Razlog ekonomskog slabljenja treba potražiti u glavnom adutu njemačkog gospodarstva – izvozu.

Naime, Destatis je objavio da je izvoz pao 1,3 posto, više od uvoza koji bilježi minus od 0,3 posto. Građevinske investicije također su predstavljale uteg s padom od jedan posto.

S druge strane, rasla je osobna potrošnja za 0,1 posto kao i javna potrošnja za 0,5 posto. Ojačale su i investicije privatnog sektora u strojeve i opremu po stopi od 0,6 posto. “Detalji o rastu komponenti BDP-a pokazuju da je smanjenje gospodarstva gotovo isključivo pokretano slabim izvozom”, izjavio je Carsten Brzeski, ekonomist banke ING, a prenosi Reuters. No, dodaje kako podaci pokazuju da situacija nije toliko loša.

“Ublažavanje trgovinskih napetosti lako može dovesti do oporavka izvoza krajem godine. Fiskalni poticaji mogu ojačati povjerenje i poboljšati strukturni rast u idućim godinama”, smatra Brzeski. Za fiskalne poticaje ima prostora jer njemački proračun u prvih šest mjeseci bilježi višak od 45,3 milijarde eura što je 2,7 posto BDP-a.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine za 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je znatno sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP skočio 3,9 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,4 posto na godišnjoj razini. To je već 20. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije u odnosu na 3,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital, priopćio je DZS. Te su investicije porasle za 8,2 posto, što je ipak sporije nego u prvom kvartalu, kada je rast iznosio 11,5 posto.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, kao i doprinos konačne potrošnje te bruto investicija, navodi se u izvješću DZS-a. No, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. U drugom tromjesečju ove godine potrošnja kućanstava porasla je za 2,7 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je njezin rast iznosio 4,4 posto.

Rast potrošnje države ubrzao je, pak, s 3,1 posto u prethodnom kvartalu na 3,9 posto na godišnjoj razini. Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 0,9 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,6 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 7,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,3 2,8 posto.

Rast na godišnjoj razini iznad prosjeka EU-a Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 2,5 posto. To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u drugom tromjesečju poraslo za 1,3 posto na godišnjoj razini, javlja DZS.

Ukupni promet industrije u Hrvatskoj u lipnju je u odnosu na prethodni mjesec pao za 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini manji za 9,7 posto, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku (DZS).

Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u lipnju je pao za 0,9 posto u odnosu na svibanj, pri čemu je na domaćem tržištu porastao za 3,5 posto, ali je na stranom pao za 9,5 posto.

U lipnju je na mjesečnoj razini najviše pala prodaja kapitalnih proizvoda, za 17,3 posto, prodaja intermedijarnih proizvoda pala je za 10,8 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 3,5 posto.

S druge strane, ukupna prodaja energije bilježi izrazito veliki porast, za 186,2 posto u lipnju u odnosu na svibanj, a porasla je i prodaja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 1,7 posto.

Na godišnjoj je razini, u lipnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec, ukupni kalendarski prilagođen promet industrije bio manji za 9,7 posto, pri čemu je na domaćem tržištu pao za šest posto, a na stranom za 16,8 posto.

Pritom je ukupna prodaja energije manja za 44,3 posto, kapitalnih proizvoda za 10,2 posto, intermedijarnih proizvoda za 6,9 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,5 posto, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju porasli za 0,4 posto.

 

You may also like

0 comments