Dočekali smo i to: banke daju stambene kredite u kunama koji su jeftiniji od eurskih kredita. Zagrebačka banka uvela je kunske stambene kredite čija je efektivna kamatna stopa 5,37 posto, a eurski stambeni krediti za mlade imaju efektivnu kamatu 5,75 posto. Mana Zabinih stambenih kredita jest to što je iznos kredita ograničen na 300 tisuća kuna na najdulje 15 godina, dok naprimjer limit za eurske kredite iznosi 250 tisuća eura koji se mogu rastegnuti na 30 godina, piše Direktno.hr
Fiksne kamatne stope u Splitskoj banci su 5,72 posto za kunske kredite na 20 godina, a PBZ desetogodišnji stambeni kredit fiksira na 6,12 posto efektivne kamatne stope. Ponuda povoljnih kunskih kredita stiže prekasno jer su se mnogi opekli zadužujući se u stranoj valuti i k tome s promjenjivom kamatnom stopom. To je kamata koja u sebi sadrži cijenu naknade za obradu kredita i svih ostalih popratnih troškova. Kunski stambeni krediti nude se najdulje u HPB-u. Ponuda povoljnih kunskih kredita stiže prekasno jer su se mnogi opekli zadužujući se u stranoj valuti i još k tome s promjenjivom kamatnom stopom. Središnja banka ističe da 70 posto svih kredita stanovništva ima deviznu klauzulu, a čak 98 posto kredita ugovoreno je s promjenjivom kamatnom stopom. Fiksne stambene kredite dosad su odobravale samo stambene štedionice, a s obzirom na turbulentna vremena i sumorne prognoze, dužnici bi u skoroj budućnosti mogli strepiti i zbog promjene kamatnih stopa, piše Večernji list.
Dosta prašine podiglo je upozorenje guvernera Borisa Vujčića da bi eurski dužnici mogli doživjeti sudbinu dužnika u švicarskim francima kada poskupi euro, jer su banke promjenu kamata vezale uz cijenu eura. Procjene su da euribor neće porasti ni ove ni iduće godine, no za kasnije nitko ne bi stavio ruku u vatru pa se unutar financijskih krugova već neko vrijeme razgovara može li se razdoblje jeftinog eura iskoristiti za fiksiranje starih kredita. U središnjoj banci doznajemo da su neke veće tvrtke Vujčićevo upozorenje ozbiljno shvatile te su zatražile prelazak na fiksne kredite. Građanima nije ponuđena opcija da postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom pretvore u kredite s fiksnom kamatom, ali nije isključeno da se i takva ponuda nađe na stolu.
Na pitanje koje smo uputili vodećim bankama najdetaljnije je odgovorio Ozren Tabaković iz RBA koji kaže da “ponuda fiksnih kamatnih stopa na kredite ovisi o cijeni instrumenta zaštite, odnosno kamatnom swapu, koji se formira na financijskim tržištima i podložan je oscilacijama”. Tvrtke koje su zatražile konverziju procijenile su da im se više isplati platiti svojevrsnu policu osiguranja od promjene kamatnih stopa, nego čekati da im poskupe krediti. To, međutim, nije jeftina operacija. U petak je prema platformi Bloomberga cijena kamatnog swapa za fiksiranje eurskih kredita na pet godina bila 0,358 posto, fiksiranje na deset godina stoji 0,689 posto, na 15 godina 1,148 posto, na 20 godina 1,261 posto i na 30 godina 1,307 posto! Neke su veće tvrtke već zatražile promjenu starih kredita u ”fiksne”, a oko 98 posto kredita u Hrvatskoj ugovoreno je s promjenjivom kamatnom stopom.
“Udruga Franak dobila je obavijest od Ureda predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika saborskog Odbora za financije i državni proračun da je usvojen naš zahtjev o održavanju tematske sjednice koja je planirana za 17. lipnja 2015. godine. Na tematsku sjednicu bit će pozvani i ministar financija, ministar pravosuđa, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici Hrvatske udruge banaka”, kratko su objavili iz Udruge Franak.