Stier: Srbijansko poglavlje uskoro će se otvoriti

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier založili su se u srijedu u Berlinu za jasnu perspektivu zemalja jugoistočne Europe na putu ka Europskoj uniji te su najavili da bi do otvaranja poglavlja o obrazovanju i kulturi u pregovorima Srbije i Europske unije, moglo doći vrlo brzo.

„Mi smo bili za to da, kao znak priznanja za postignuća Srbije, sva tri poglavlja budu otvorena pa i ono o obrazovanju. Tu je Hrvatska trenutno još malo rezervirana i to treba još razjasniti u razgovorima s Europskom komisijom. Nadam se da će što je prije moguće doći do otvaranja sva tri poglavlja. To će biti potrebno kako bi zadržali vjerodostojnost procesa proširenja, posebice što se tiče zapadnog Balkana“, rekao je Steinmeier na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Stierom nakon njihova susreta.

Dodao je da pristupne procese treba voditi tako da one zemlje koje ispunjavaju svoje obveze vide da im se napori isplate.  „Mi smo obojica složni u tomu da proces približavanja Srbije Europskoj uniji mora ići dalje. No taj proces mora ići tako da one zemlje koje ispunjavaju svoje obveze moraju vidjeti da se njihovi napori isplate. Razgovarali smo o tomu, kako u ponedjeljak u Bruxellesu tako i danas o otvaranju tri poglavlja”, rekao je Steinmeier.

Stier se složio sa svojim njemačkim kolegom i objasnio kako bi sporno poglavlje 26. Obrazovanje i kultura moglo biti otvoreno nakon dodatnih razgovora s Europskom komisijom. „Vjerujem da će se otvaranja i zatvaranje dogoditi vrlo brzo, možda već početkom 2017.“, rekao je Stier koji u srijedu boravi u jednodnevnom službenom posjetu Njemačkoj.

On je rekao kako je sa Steinemerom govorio i o perspektivi ostalih zemalja jugoistočne Europe posebice Bosne i Hercegovine ali i Kosova. „Njemačka i Hrvatska su se jučer na ministarskoj konferenciji u Bruxellesu zajednički založile za slanje znaka ohrabrenja Bosni i Hercegovini na putu u Europsku uniju i to je podržano i od ostalih članica. Konkretno smo se dogovorili da u Bosnu i Hercegovinu već sljedećeg tjedna pošaljemo zajedničku njemačko-hrvatsku stručnu skupinu koja bi pomogla oko stvaranja uvjeta za nastavak procesa približavanja Europskoj uniji“, rekao je Stier i dodao kako je Hrvatskoj i Njemačkoj zajednička vizija europskog projekta kao mirovnog projekta. „I zbog toga se zalažemo da se zemlje jugoistočne Europe pridruže tom mirovnom projektu jer je to za Hrvatsku od strateške važnosti“, rekao je Stier.

On je najavio kako će sljedeće godina Hrvatska, Njemačka i Poljska zajednički pomoći i Kosovu u ispunjenju obveza iz Sporazuma o pridruživanju. „Na taj način želimo dati jedan novi impuls cijelom jugoistoku Europe i danas smo dogovorili inenzivniju suradnju na razini ministara vanjskih poslova“, rekao je Stier. Ministri su razgovarali i o stanju nakon izbora u Makedoniji i izrazili nadu da će se stanje u ovoj zemlji brzo stabilizirati.

Steinmeier je kazao kako je tema razgovora bila i stanje Europske unije posebice u svjetlu Brexita i procesa obnove Unije. „Nadam se da ćemo do godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora (kraj ožujka 2017.) Europu ponovno postaviti tako da građani ponovno vjeruju u njezinu budućnost“, rekao je Steinmeier.

Oba ministra su žestoko osudili događanja u sirijskom Alepu a Steinmeier je rekao da je u svezi sa situacijom u ovom gradu razgovarao i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom te da će danas u tijeku dana razgovarati i s iranskim kolegom. Stier je situaciju s Alepom usporedio sa padom Vukovara krajem 1991. „Kada gledam ove slike Alepa iz hrvatskog kuta, ne mogu a da se ne prisjetim Vukovara i patnji kroz koje je ova grad prošao “, zaključio je Stier i dodao kako UN i međunarodna zajednica ni u slučaju Alepa nisu spriječili sličan razvoj događaja .

Ministri su se suglasili da je sada potrebno da se humanitarnim organizacijama što prije oslobodi prolaz do civilnog stanovništva u Alepu. Steinmeier i Stier su razgovarali i o jačanju gospodarskih odnosa Njemačke i Hrvatske i najavili sastanak stručnih gospodarskih skupina za veljaču 2017. „Mi smo dogovorili sastanak task forcea za veljaču sljedeće godine kojoj će biti cilj poticanje gospodarskih odnosa“, rekao je Stier. Hrvatski ministar vanjskih poslova se prije susreta sa Steinmeierom sastao i s Odborom za Europska pitanja Njemačkog Bundestaga. Prije odlaska u Zagreb Stier se sastao i s vanjskopolitičkim savjetnikom kancelarke Angele Merkel Christophom Heusgenom.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je u srijedu da bi Srbija trebala tiskati 186 udžbenika za sve razine obrazovanja na hrvatskom jeziku i da je to najbolji način za otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju u pristupnim pregovorima EU-a i Srbije, odnosno da Hrvatska povuče blokadu, javila je agencija Beta. Zbog otvorenih pitanja u pregovaračkom procesu Srbije i EU na koje je radi zaštite hrvatske manjine upozorila Hrvatska, Srbija u utorak nije mogla otvoriti Poglavlje 26 o obrazovanju i kulturi.

Čelnik DSHV-a je podsjetio da je do sada objavljeno oko 90 udžbenika i da nije pokrivena kompletna srednja škola i predškolsko obrazovanje, kao i nacionalni dodaci za povijest, a da poseban problem predstavljaju udžbenici za hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

Ističući kako to nije jedini problem, on je naveo da bi tek po osnivanju katedre za hrvatski jezik i književnost bile ispunjene pretpostavke za kvalitetno obrazovanje Hrvata, te da takve katedre imaju sve ostale nacionalne zajednice u Vojvodini. “Potrebno je osnovati i lektorat, koji bi bio instanca za izdavanje licenci za nastavu na ovom jeziku, jer je sada gotovo dvije trećine nastavnika jezično nekompetentno, odnosno nemaju niti jednu verificiranu instancu da poznaju hrvatski jezik”, rekao je za Betu Žigmanov, i dodao da treba razviti i sustav nadzora nad kvalitetom odvijanja nastave.

Na pitanje da li se odgovornost za problem s udžbenicima može pripisati i Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV), Žigmanov je rekao da takve optužbe dolaze od “minornih osoba i organizacija”, koji ne poznaju elementarne stvari u funkcioniranju države. “Država Srbija je odgovorna, nikako HNV. To su zlonamjerne insinuacije koje služe za skretanje pozornosti s odgovornosti države, ministarstva prosvjete, Zavoda za izdavanje udžbenika, Agencije za razvoj obrazovanja. Oni trebaju osigurati sve uvjete da udžbenici budu tiskani”, rekao je Žigmanov.

On je upozorio i da cilj Hrvatske nije da bude zapreka Srbiji u europskim integracijama i da o tome svjedoči i činjenica da je ona Srbiji poklonila kompletan prijevod svih europskih dokumenata i da je održala više od 100 seminara za nositelje vlasti na temu integracija. “Ukoliko Srbija odgovori na upite koje je hrvatska strana uputila Europskoj komisiji, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da blokada može biti otklonjena već početkom slijedeće godine, tako da ne vidim zašto je tolika tenzija dignuta”, rekao je Žigmanov.

Prema njegovim riječima, u Srbiji se “izgleda isplati” imati antihrvatski stav, ali se zaboravlja da zbog toga građani hrvatske nacionalnosti koji žive u Srbiji, osjećaju pritiske i strah.

You may also like

0 comments