[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će mnogi tražiti pomoć države, na što Vlada treba biti spremna, ali i ponašati se odgovorno kako ne bi ugrozila makroekonomsku stabilnost. [/vc_column][/vc_row]
Za početak, trebalo bi proglasiti višu silu, kako tvrtke ne bi plaćale odštete zbog kašnjenja i otkazivanja ugovorenih poslova.
Lovrinčević procjenjuje da bi u optimističnom scenariju proračunski deficit mogao porasti dodanih 11-12 milijardi kuna, i to kao rezultat smanjenih prihoda i dodatnih troškova vezanih uz epidemiju. – Ne bismo trebali donositi mjere trajnog karaktera, jednokratni trošak će se moći progutati budući da je cijena kapitala niska, a i Europska komisija morat će privremeno suspendirati kriterije iz Maastrichta – kaže Lovrinčević za Večernji list.
Italija je već odlučila “upucati” u svoju ekonomiju i zdravstveni sustav oko 11 milijardi eura, Slovenija priprema mjere “teške” milijardu eura pa je pitanje vremena kad će i Hrvatska, vjerojatno preko HBOR-a ili Zavoda za zapošljavanje, vući mjere za lakšu otplatu kredita ili čuvanje postojeće zaposlenosti.
Hrvatska udruga banaka najavljuje da će razgovarati o moratoriju na otplatu kredita tvrtkama i građanima koje se zbog korone nađu u problemima.
– Hrvatska zasad nije ni blizu kritične situacije u kakvoj je Italija, ali svakako valja razmisliti o nekakvom fondu pomoći za tvrtke čiji je priljev kapitala ugrožen (u Italiji se pomaže tvrtkama kojima je promet pao više od 25% zbog zaraze), kako bi prebrodile ovu krizu bez većih posljedica. Čak i ako taj novac ne bude iskorišten, važno je poslati poruku gospodarstvenicima da se ne trebaju bojati za opstanak – kažu u HGK, ističući kako alarmantna situacija u Italiji nepovoljno utječe na sve izvozno orijentirane proizvodne sektore, na sektor prometa i logistike te na turizam. I izvoz iz Hrvatske i uvoz iz Italije u Hrvatsku rasli su ujednačeno, što ukazuje na snažniji prodor hrvatskih proizvoda na talijansko tržište. Talijanski su poduzetnici i ulagači osnovali u Hrvatskoj stotine poduzeća u potpunom ili mješovitom vlasništvu. Najveći utjecaj na povećanje robne razmjene imaju investicije u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, poput talijanskih tvrtki Aquafil, Finding Group (Lipik Glas), Ducati Energia, SAME DEUTZ-FAHR i drugih, koje svojom poslovnom aktivnošću generiraju rast hrvatskog izvoza na talijansko tržište.
Prema strukturi robnog izvoza, ključni izvozni proizvodi u Italiju su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, drvo i drvni proizvodi, tekstilni proizvodi, žitarice i svježa i rashlađena riba, a od tvrtki koje bilježe značajnu poslovnu aktivnost s talijanskim tržištem, vrijedi izdvojiti Vetropack Stražu, Aluflexpack novi, Spin Valis, Tehno Filter…
