[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, treći dan zaredom, kao i Nasdaq indeks, no trgovalo se oprezno jer ulagači dvoje trebaju li ostati na tržištu ili povući dio zarade nakon posljednjeg rasta cijena dionica.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dow Jones ojačao je 14 bodova ili 0,06 posto, na 26.064 boda, dok je S&P 500 porastao 0,03 posto, na 2.897 bodova, a Nasdaq indeks 0,15 posto, na 8.030 bodova. Novi rekord S&P 500 indeksa, treći dan zaredom, zahvaljuje se rastu cijena dionica u pet od 11 najvažnijih sektora tog indeksa, pri čemu su najviše porasli nekretninski i tehnološki sektor. Osjetnije je porastao i tehnološki sektor, pa je i Nasdaq indeks dosegnuo novu rekordnu razinu.[/vc_column][/vc_row]
S druge strane, znatnije su pale cijene dionica u komunalnom, rudarskom i telekomunikacijskom sektoru.
Dobro raspoloženje na tržištu zahvaljuje se dogovoru o trgovini između SAD-a i Meksika dan prije, što je smanjilo zabrinutost ulagača u vezi trgovinskih tenzija između Washingtona i njegovih partnera. Jučer su se pregovaračima iz Meksika i SAD-a u Washingtonu pridružili i pregovarači iz Kanade kako bi se pokušao postići trilateralni dogovor.
Dogovor između SAD-a i Meksika zamijenit će pakt o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji je potpisan prije 24 godine, a sada se nastoji postići da i Kanada bude dio novog sporazuma. Unatoč dobrim vijestima, ulagači su bili oprezni jer nisu sigurni trebaju li ‘igrati’ na mogući nastavak zamaha tržišta ili povući dio zarade nakon rekordnih dosega indeksa. „Ulagači nastoje dokučiti isplati li se ostati na tržištu ili bi trebalo povući zaradu s tržišta nakon njegova skoka uslijed posljednjih pozitivnih trgovinskih vijesti. Hoće li iduća vijest s trgovinskog fronta biti negativna? Trebaju li prodavati ili igrati na daljnji zamah tržišta? To trenutno muči ulagače”, kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.
Sukobi između SAD-a i njegovih najvećih trgovinskih partnera pritišću tržišta u većem dijelu ove godine, pa drže ulagače u neizvjesnosti unatoč stabilnom rastu američkog gospodarstva i odličnim poslovnim rezultatima kompanija. Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama jučer vlasnika zamijenilo 5,6 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 6,2 milijarde.
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle treći dan zaredom, no blago jer su, unatoč trgovinskog dogovoru između SAD-a i Meksika, ulagači oprezni zbog trgovinskih tenzija između Washingtona i Pekinga.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,25 posto, ojačavši treći dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,4 posto. U Šangaju su, pak, pale 0,3 posto.
Azijska tržišta podržava jučerašnji novi rekord S&P 500 indeksa na Wall Streetu, treći dan zaredom, što se zahvaljuje dogovoru o trgovini između SAD-a i Meksika jer je to smanjilo zabrinutost ulagača u vezi trgovinskih tenzija između Washingtona i njegovih partnera. Jučer su se pregovaračima iz Meksika i SAD-a u Washingtonu pridružili i pregovarači iz Kanade kako bi se pokušao postići trilateralni dogovor.
Dogovor između SAD-a i Meksika zamijenit će pakt o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji je potpisan prije 24 godine, a sada se nastoji postići da i Kanada bude dio novog sporazuma. „Pozitivne vijesti u vezi NAFTA-e podržavaju tržišta, no SAD i Kina morat će riješiti svoje trgovinske sporove kako bi zabrinutosti na tržištima sasvim splasnule” kaže Hiroki Takashi, strateg u tvrtki Monex Securities.
Analitičari JPMorgana upozoravaju, pak, da rok do kojeg bi se predsjednik SAD-a Donald Trump trebao oglasiti o povećanju carina na uvoz 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda istječe 5. rujna, za tjedan dana.
Bijela kuća poručuje, pak, da želi riješiti pitanje NAFTA sporazuma prije nego krene rješavati trgovinske probleme s Kinom, što bi moglo značiti da bi se pregovori između Washingtona i Pekinga mogli protegnuti i u 2019. godinu.
A na valutnim se tržištima dolar stabilizirao, nakon što je danima bio pod pritiskom nakon izjava predsjednika Feda Jeromea Powella da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamata, ali postupno, ovisno o budućim gospodarskim pokazateljima. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 94,72 boda, najniže razine u mjesec dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,84 boda. Pritom se cijena dolara prema japanskom jenu kreće oko 111,25 jena, kao i jučer u ovo doba. No, američka je valuta oslabila prema europskoj, pa je tečaj eura porastao s jučerašnjih 1,1680 na 1,1695 dolara, a u jednom je trenutku dosegnuo 1,1733 dolara, najvišu razinu u mjesec dana.
A cijene su nafte blago pale nakon nekoliko dana rasta. Tako se jutros cijena barela na londonskom tržištu kreće oko 76 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 76,30 dolara. Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio s jučerašnjih 68,90 na 68,60 dolara
