Srđan Kerim: Globalizacija je dominantan proces 21. st.

Globalizacija je dominantan proces ovoga stoljeća, a svi ključni svjetski problemi postali su i globalni, rekao je u četvrtak u Zagrebu Srđan Kerim, bivši predsjedavajući Opće skupštine UN-a i kandidat za glavnog tajnika UN-a. Kerim je predstavio hrvatski prijevod svoje knjige “Globalizacija i diplomacija: u potrazi za boljim svijetom” objavljene u izdanju nakladne kuća Osini trade, koju su s engelskog jezika na kojem je napisana preveli Saša i Maja Drach.

Hrvatski je peti jezik na koji je prevedena ta knjiga koja u 12 poglavlja govori o dvanaest obilježja današnjeg svijeta, prije svega globalizaciji, novoj kulturi međunarodnih odnosa, UN-u, multilateralizmu, migracijama, klimatskim promjenama i medijima. “Svako stoljeće ima svoj dominantan proces, dvadeset i prvom stoljeću pripada globalizacija. Ona nije koncept nego proces koji prije svega počiva na fenomenalnom razvoju informacijsko-komunikacijske tehnologije”, kazao je Kerim, makedonski diplomat i bivši ministar vanjskih poslova.

Što se tiče međunarodnih odnosa, Kerim smatra kako je potrebno da države i same shvate važnost globalne politike te reagiraju brzo i efikasno. “Ovo nije stoljeće velikih i malih zemalja, ovo je stoljeće sporih i brzih zemalja i ljudi gdje je nužno brzo donošenje odluka”, kaže on.

Govoreći u superlativima i o Svjetskoj organizaciji, koja je bila izvanredna ideja u vrijeme kada je osnovana, naglasio je kako “vjeruje u UN i smatra da je bio jedna od najgenijalnijih ideja uopće u međunarodnim odnosima”.

Politolog Dejan Jović koji je napisao pogovor za knjigu je naglasio da je knjiga važna zbog tri teme, a prije svega pitanja UN-a koji je formiran u sasvim drugom vremenu i kontekstu te se legitimno postavlja pitanje je li došlo vrijeme za njegovu reformu. Druga važna tema je globalizacija , a treća potreba za novom kulturom međunarodnih odnosa. “Knjiga Srđana Kerima poziv je na rekonstrukciju i reformu Ujedinjenih naroda, organizacije koja je formirana neposredno nakon Drugog svjetskog rata ali u današnjim okolnostima uznapredovale globalizacije njena struktura više ne odgovara sasvim duhu vremena. On predlaže nekoliko koraka koje bi trebalo poduzeti u procesu reforme UN-a”, kaže u pogovoru knjizi Jović.

Osim ideje o reformi UN-a knjiga predstavlja i čitav niz konkretnih problema koji su danas globalno prisutni a ranije pri formiranju UN-a nisu imali takvu važnost, prije svega govori o izazovu klimatskih promjena. Pritom Kerim izražava nadu da će u prosincu u Parizu postići dogovor o klimi, jer bi klimatske promjene u budućnosti mogle donijeti, kako smatra, novi val velikih migracija.

Ujedinjeni narodi (UN) ove godine obilježavaju 70. obljetnicu djelovanja, a tim su se povodom u četvrtak u Hrvatskom saboru okupili predstavnici svih agencija UN-a koje djeluju u Hrvatskoj te istakli kako je UN danas potrebniji nego ikad zbog djelovanja na iskorjenjivanju siromaštva i borbi protiv klimatskih promjena. “Svijet se danas suočava s višestrukim izazovima. Ekonomske i socijalne krize isprepliću se s klimatskim promjenama, a njihove posljedice nadilaze granice pojedinih država. U takvom globalnom kontekstu, Ujedinjeni narodi su potrebni više nego ikada kako bi se zajednički djelovalo na iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje nepravde i nejednakosti te borbu protiv klimatskih promjena”, rekla je Sandra Vlašić, predstojnica UNDP-a Hrvatska, u ime svih agencija Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj koje su u Saboru obilježile 70. godišnjicu djelovanja te svjetske organizacije.

Dan Ujedinjenih naroda, obilježava se od 24. listopada 1945. kada je 51 država prihvatila Povelju UN-a. Povelja je donesena nakon Drugog svjetskog rata radi očuvanja svjetskog mira i sigurnosti, poboljšanja međunarodne suradnje i razvijanja prijateljskih odnosa među nacijama.  Ove su godine, na Općoj skupštini UN-a, održanoj u rujnu, čelnici svijeta usvojili Agendu 2030 ili plan za bolji svijet u sljedećih 15 godina koji se sastoji od 17 ciljeva održivog razvoja koji, uz ostalo, uključuju zaštitu okoliša, očuvanje zdravlja, pravo na obrazovanje, pristup čistim izvorima energije, borbu protiv nejednakosti i izgradnju jakih partnerstva. “Vjerujemo da je nova razvojna agenda i ambiciozna i transformirajuća, usmjerena na pet glavnih tema: ljude, planetu, napredak, partnerstvo i mir. Smatramo da ju je moguće ostvariti, ali je potrebno da djelujemo svi, odmah i u istom smjeru. Samo suradnjom možemo osigurati bolju budućnost za sve, nema plana B jer nema niti planete B“, zaključila je Vlašić.

Na skupu su predstavnici Centra za mirovne studije, ujedno pokretači inicijative “Okus doma”, koja okuplja azilante u Hrvatskoj oko kuhinje i hrane istakli su da pripremom tradicionalnih jela iz svojih krajeva, azilanti grade posao i budućnost za sebe. Centar je nedavno pokrenuo i crowdfunding kampanju kako bi se prikupila financijska sredstva za početak rada nove kuhinje i cateringa, ali i radi izgradnje obostranog povjerenja i bolje integracije u zajednicu.  Svoja iskustva ispričali su i predstavnici Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) koji, zajedno s UNDP-jem, osiguravaju obiteljima u ruralnim krajevima pristup energiji iz obnovljivih izvora što stvara nove prilike za razvoj. Znanja i rješenja nastala na takvim projektima, dalje se prenose u druge zemlje: Tadžikistan i Kirgistan.  Kako vide svijet za 15 godina i što je treba napraviti za bolju budućnost novih generacija ispričali su i oni koji će tada biti odrasli – učenici OŠ Voltino. Prezentiran je rad agencija UN-a u Hrvatskoj: UNICEF-a, UNHCR-a, UNDP-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije za migracije. Posebno je bilo riječi o izbjegličkoj krizi te angažmanu UNHCR-a i UNICEF-a u pomaganju izbjegličkim obiteljima, majkama s malom djecom kao i nabavi opreme za zaštitu ljudi i tranzitni smještaj za zimsko razdoblje.

You may also like

0 comments