Srbija će, nakon recesije u 2014, u 2015. ostvariti skroman privredni oporavak od 0,3 odsto, a u 2016. godini rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi mogao da bude 1,8 odsto, navedeno je u saopštenju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koje je danas dostavljeno Tanjugu.
Uprkos brojnim ekonomskim izazovima posle oporavka od prošlogodišnjih poplava i mera štednje u okviru programa dogovorenog s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Srbija će u 2015, po svoj prilici, ostvariti skroman privredni oporavak od 0,3 odsto, nakon recesije iz 2014. kada je zabeležen negativa privredni rast od 1,8 odsto, navodi se u Regionalnoj ekonomskoj prognozi EBRD. Ipak, rast kreditiranja mogao bi da bude usporen zbog visokog nivoa nenaplativnih zajmova, navodi banka, dodajući da se za 2016. BDP-a od 1,8 odsto, pod uslovom da makroekonomski program bude uspešno primenjen, monetarna politika još labavija, a poslovno okruženje unapređeno.
Privredni rast u zemljama jugoistočne Evrope (JIE) ubrzaće ove godine posle monetarnog labavljenja u evrozoni, slabljenja evra, pada cena nafte, kao i domaćih faktora. Nakon problematične 2014, kada je privredni rast u zemljama JIE iznosio 1,9 odsto, rast će ove godine ubrzati na 2,3 odsto, a iduće na 2,8 odsto, ali će visok nivo nenaplativih zajmova i nezivesnost povezana sa Grčkom i dalje predstavljati rizik po privrede u regionu. Kvantitativno labavljenje koje je pokrenula Evropska centralna banka omogucilo je labavljenje monetarne politike u zemljama koje su ekonomski blisko povezane sa evrozonom.
Na zapadnom Balkanu, najbrži privredni rast beležiće Makedonija, kojoj se za tekuću godinu prognozira rast BDP-a od 3,5 odsto, a za iduću 3,7 odsto.”Na privrednu aktivnost u zemljama JIE utiču pozitivni eksterni faktori, ali i mešoviti domaći, uključujući fiskalno prilagođavanje u Srbiji i nisko potrošačko poverenje u Bugarskoj”, navodi EBRD. Ekonomija Crne Gore, koja je prošle godine porasla 1,5 odsto, ove godine će ubrzati na tri odsto, a iduće na 3,7 odsto. Privreda Rumunije će, nakon rasta od 2,8 odsto iz 2014, porasti 3,1 odsto u 2015. i 3,2 odsto u 2016. Bugarska će ove godine imati privredni rast od 1,0 odsto, a iduće 1,5 odsto, nešto slabiji u odnosu na 1,7 odsto iz 2014.
Albanski BDP, koji je prošle godine porastao 1,9 odsto, napredovaće 2,5 odnosno tri odsto u 2015. i 2016. Uprkos brojnim privrednim izazovima, privredni rast Bosne i Hercegovine će, nakon prošlogodišnjih 1,3 odsto, ove godine ubrzati na 2,5 odsto, a iduće na tri odsto. EBRD za Kosovo prognozirao rast BDP-a od 2,5 odsto u 2015. i 3,5 odsto u 2016, nakon rasta od jedan odsto iz 2014. U izveštaju EBRD se navodi da bi privreda Grčke, koja je prošle godine registrovala rast od 0,8 odsto, trebalo da u ovoj godini ima nulti rast, a u 2016. rast od dva odsto, pod uslovom da Atina postigne sporazum sa ostalim članicama evrozone i MMF-om o odblokiranju isplate preostale tranše kredita pomoći vredne 7,2 milijarde evra. Privreda Kipra, koja je prošle godine potonula 2,3 odsto, oporaviće se ove godine uz rast od 0,5 odsto, a iduće ubrzati na 1,5 odsto, navodi banka.
Ekonomista Jurij Bajec izjavio je danas da je za povećanje penzija i plata u javnom sektoru potrebno je da privredni rast dostigne najmanje četiri odsto, uz istovremeno sprovođenje reformi. Bajec je, međutim, ocenio da je realno da ovogodišnji rast BDP-a bude oko nula odsto, kao što je procenio i MMF tokom prve revizije trogodišnjeg aranzmana iz predostrožnosti. Ključ za stvaranje održivog rasta leži u odlučnosti Vlade Srbije da reši problem neprivatizovanih i preduzeća u restrukturiranju, rekao je Bajec za Prvi program Radio Beograda. “Poštujem optimizam premijera u pogledu rešavanja problema u preduzećima koja godinama zavise od državne pomoći, ali ne treba očekivati da će to pitanje biti rešeno brzo. Setite se koliko je vremena moralo da prođe i truda da se uloži da bi bio napravljen pomak u slučaju stvaranja Er Srbje ili pronalaska partnera za Železaru Smederevo” rekao je Bajec za Prvi program Radio Beograda.
Govoreći o najavljenom poskupljenju struje, Bajec i ekonomista Saša Đogović zajednički su ocenili da je realno očekivati da će struja poskupeti barem za 7,5 odsto, a najviše za 10 odsto, uzimajući u obzir obaveze preuzete na osnovu aranžmana sa MMF-om, ali i socijalni aspekt i kupovnu moć građana. Bajec procenjuje da će struja poskupeti između osam i 10 procenata, što bi prema njegovom mišljenju bilo rešenje koje bi prihvatila i Vlada i MMF. “Cena struje u Srbiji je rasla i u godinama kada nije bilo aranžmana sa MMF, ali ovoga puta je vlada preuzela konkretne obaveze na osnovu trogodišnjeg aranžmana, koje podrazumevaju ne samo korekciju cene struje nego i postavljanje Elektroprivrede Srbije (EPS) na zdrave noge”, rekao je Bajec. Đogović procenjuje da će poskupljenje struje biti “barem polovina onoga što je dogovoreno sa MMF” odnosno barem 7,5 procenata. On je upozorio da bi odlaganje reformisanja poslovanja EPS-a, kao i drugih velikih državnih sistema obesmislilo sve žrtve koje su napravljene tokom sporovđenja programa štednje, uključujući i smanjenje plata i penzija kao i eventulano povećanje cene struje.