Srbija troši pet puta više električne energije nego li EU

Prostor za uštede
Srbija troši čak pet puta više energije od zemalja EU, a glavni razlozi su loša izolacija većine kuća i zgrada ali i niska cijena električne energije koja se češće nego u zemljama EU koristi za grijanje.

Željko Marković, lider sektora energetike i resursa u Deloitteu i jedan od bivših direktora u Elektroprivredi Srbije (EPS), za Politiku je izjavio kako konstatacije koje se tiču potrošnje energije u Srbiji i u EU nisu dobro interpretirane. “Na osnovu dostupnih podataka u statističkim bazama Eurostata za 2018., prosječna vrijednost potrošnje po domaćinstvu u EU je 303 kilovat-sata mjesečno, a u Srbiji 462 kilovat-sata.

Dakle, točno je da prosječno domaćinstvo u Srbiji troši 50 posto više električne energije od prosječnog u EU”, objašnjava Marković. Osim toga, domaćinstva u zemljama EU daleko su više plinificirana, tako da se jedan dio potrošnje električne energije, prvenstveno za grijanje i grijanje vode, zamijeni potrošnjom prirodnog plina.

Pored toga, sigurno je da su i domaćinstva u EU energetski efikasnija u odnosu na srpska, tako da i energetska efikasnost u EU utječe na smanjenje njihove potrošnje u odnosu na srpsku za oko 20 posto. Marković objašnjava da je više faktora koji utiču na poboljšanje energetske efikasnosti, ali najvažniji među njima je cijena električne energije. “Ulaganje u energetsku efikasnost svakako donosi uštede, ali i košta. U situacijama kada je cijena kilovat-sata sa svim svojim elementima (sama električna energija, ali i mrežarine, pristojbe i porezi) velika, ulaganje u primjene mjera energetske efikasnosti će se sigurno i brže isplatiti, pa su građani motiviraniji da ostvare uštede. Inače, Srbija samo na distribuciji i prijenosu struje izgubi godišnju proizvodnju jedne termoelektrane”, kaže Marković.

“Na pokrivanje gubitaka energije u prijenosnoj i distributivnoj mreži potroši cijela jednogodišnja proizvodnja termoelektrane Kostolac B”, ističe on. Kao mjere poduzimaju se i nabavka efikasne rasvjete (LED sijalice koje mogu uštedjeti i do 75 posto električne energije u odnosu na klasičnu inkandescentne rasvjetu) i primjena kućne bijele tehnike i uređaja koji rade u najvišim energetskim klasama.

“Jedna od ideja mogli bi biti krediti, gdje će mjesečna rata odgovarati ostvarenoj mjesečnoj uštedi koju bi građani imali po svom računu za električnu energiju, u trajanju dok se taj kredit ne isplati”, objašnjava Marković. Slobodan Ružić kaže da se ovdje radi o potrošnji energije za grijanje, a tu nije dominantna električna energija, nego ogrjevno drvo, ugljen, toplane i plin.

Što se struje tiče, njena cijena je neopravdano niska i potrošači nemaju naviku voditi računa o toj potrošnji. I Elektroprivreda Srbije (EPS) nema dovoljno novca da zamijeni stare kapacitete, a kamoli da izgradi dodatne. Potrebno je raditi na energetskoj efikasnosti zgrada i podići tarifnu cijenu za garantirano snabdijevanje da bi potrošači bili racionalniji i kako bi EPS mogao da investira”, kaže Ružić.

Opravdani tehnički gubici u prijenosu i distribuciji iznose između devet i 11 posto, a u Srbiji su oko 15-16 pošto, ali veliki dio te razlike je krađa struje. Drugim riječima, EPS može popraviti svoje poslovanje eliminiranjem krađe, ali ne može se očekivati manja potrošnja, a gubici se mogu smanjiti samo kroz nove investicije u prenos i distribuciju”, zaključuje Ružić, a donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments