Spremni na pravični dogovor oko INA-e?

Mađarska je spremna postići pravičan dogovor o otkupu MOL-ovih dionica kako bi se zatvorilo pitanje koje predstavlja opterećenje u odnosima dviju država, rekao je u utorak u Budimpešti mađarski premijer Viktor Orban.
“Imamo izvrsne političke odnose između dvije vlade.. ne želimo trovati te odnose pojedinačnim problemima poput Ine i MOL-a. Mađarska bi željela izaći iz tog pitanja što je prije moguće na pravičan način, a pravičan način je, po vama, ako ja to dobro shvaćam, da Inu dobijete natrag”, rekao je Orban novinarima nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Plenković se susreo s Orbanom u okviru svog posjeta Mađarskoj povodom sastanka na vrhu predsjednika vlada zemalja središnje i istočne Europe i Kine koji je održan u ponedjeljak.

Plenković je uoči sastanka s mađarskim domaćinom rekao da Hrvatska i dalje stoji na stajalištu da je potrebno ili otkupiti dionice INA-e, ili pronaći strateškog partnera za njihov otkup. “Mađarska je spremna postići dogovor koji bi bio pravičan o otkupu MOL-ovih dionica, na način da se zatvori pitanje koje, nažalost, zbog niza okolnosti predstavlja opterećenje u odnosima dviju zemalja i tu smo postigli suglasnost”, potvrdio je Plenković novinarima.

Hrvatska je odlučila da Inu želi u svoje vlasništvo nakon izgubljene arbitražne presude suda u Ženevi u prosincu prošle godine, koji je presudio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti.

Orban je naglasio da se u Mađarskoj na pitanje Ine i MOL-a gleda kao na poslovno pitanje, “iako mi kao mađarska vlada podupiremo pronalazak rješenja”.

Rekao je i da odnos Ine i MOL-a treba riješiti što je prije moguće te ponovno vratiti povijesno dobre odnose. “Kada se iz izvučemo iz tog pitanja koje truje odnose, sve ostale razine suradnje bit će ponovno dobre”, naglasio je mađarski premijer.

Iz problema Ine i MOL-a proizlaze i sva druga pitanja pa tako i pitanje hrvatskog članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rekao je Orban. “Ta pitanja su međusobno povezana”.

Plenković siguran da će Mađarska podržati RH u OECD-u

Plenković, koji je uoči sastanka rekao da je “nedopustivo” da si zemlje EU-a međusobno postavljaju zapreke i usporavaju procese, izrazio je duboko uvjerenje da će Mađarska podržati Hrvatsku u tom procesu.

“Mađarska će, ja sam siguran, podržati Hrvatsku u tom procesu i važno je da nastavimo dijalog s OECD-om”, rekao je Plenković, najavivši da će idući mjesec biti Parizu i sastati se s glavnim tajnikom OECD-a Angelom Gurriom.

Hrvatski je premijer naglasio da se formalno ne radi ni o kakvoj blokadi, jer nikakvog procesa pregovora u ovom trenutku nema.

Premijeri su rekli da se razgovaralo i o trgovinskoj razmjeni, turizmu, prometnoj povezanosti, energetici i manjinama, a mađarski je šef vlade naglasio dobre pomake u odnosima u posljednje vrijeme, “zahvaljujući hrvatskoj vladi koja je poduprla poboljšanje odnosa”.

Plenković ističe kako su odnosi važni i u smislu trgovinske razmjene. “Mađarska nam je peti trgovinski partner, povećana je razmjena, investicije su proteklih 25 godina preko dvije milijarde eura. Ono što je važno je i da je više od 500.000 mađarskih turista bilo u Hrvatskoj ove godine”, naglasio je Plenković.

“Brojke su obećavajuće, trgovina raste, sve više Mađara ide u Hrvatsku. Željeli bismo doprinijeti još više vašem ekonomskom razvoju”, kazao je Orban.

Razgovaralo se i o prometnoj povezanosti i u tom kontekstu obnovi mostova na Dravi, kao i o prometnim koridorima, prije svega VC. “Na taj način iskazuje se interes tješnje suradnje”, kazao je plenković. “Razgovarali smo i o reverzibilnom toku plina gdje je hrvatska nakon potpisivanja sporazuma prije 6 mjeseci u procesu natječaja kako bi se izgradio odgovrajući kompresor i omogućio postupni tok plina što je iznimno važno za energetsku sigurnost Mađarske koja je posebno za to zainteresirana”, dodao je Plenković.

Razgovarali i o kineskim investicijama

Suradnja u turizmu, korištenje hrvatskih luka za kineski izvoz te ulaganje u infrastrukturu bile su ključne teme sastanka u ponedjeljak u Budimpešti hrvatskog i kineskog premijera Andreja Plenkovića i Li Keqianga, na rubu šestog summita 16 zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) i Kine, a Plenković je rekao kako suradnja tih zemalja i Kine ne bi trebala zabrinjavati Bruxelles.

Hrvatska bilježi velik porast broja kineskih turista, ove godine 60 posto u odnosu na prošlu a sljedeće godine nada se stopostotnom povećanju u odnosu na 2016., rekao je premijer Plenković novinarima nakon sastanka, dodajući da je upravo zbog te teme u Budimpešti s njim i ministar turizma Gari Cappelli.

Dodao je da bi Hrvatska trebala na proljeće organizirati sastanak ministara turizma u formatu 16+1, znači zemalja inicijative CEEC i Kine.

Inicijativu uz Hrvatsku čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija.

“Razgovarali smo i o infrastrukturi i o ulaganjima, osobito u infrastrukturu pomorskih luka. Hrvatska je zainteresirana i da Rijeka, Split, Zadar i Ploče budu one europske luke u koje će gravitirati kineski izvoz, kao i za ulaganja u riječku infrastrukturu na čemu kontinuirano radimo”, pojasnio je premijer kojem je ovo drugi susret s kineskim kolegom, nakon onog u Rigi prošle godine, na 5. summitu ove inicijative.

Dodao je da Hrvatskoj među prioritete spada i suradnja u području malih i srednjih poduzeća. “Želimo da središte koje bi bilo u organizaciji našeg ministarstva gospodarstva bude svojevrsni ‘pool’ aktivnosti za ovu inicijativu”.

Inicijativu CEEC i Kina Peking smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, jednog od najambicioznijih projekata u svijetu koji bi novim autocestama, brzim željeznicama, lukama i infrastrukturom trebao povezati cijelo euroazijsko područje.

Međutim, kako u ponedjeljak piše Financial Times, ta inicijativa istovremeno izaziva sumnje u Bruxellesu, gdje neki smatraju da bi tim projektom Kina mogla potkopati pravila EU-a, primjerice o tržišnom natjecanju.

“Ne vidim da je to neko pitanje koje bi trebalo izazvati poteškoće s aspekta Komisije”, smatra premijer Plenković, te dodaje da su na ovom skupu u Budimpešti prisutni i predstavnici Europske komisije tako da su u cijelosti informirani o onome što se radi.

Financijal Times piše kako inicijativa 16+1 za Mađarsku predstavlja “otvaranje ka istoku”, za Srbiju učvršćenje “pouzdanog prijateljstva”, a za Poljsku “ogromnu mogućnost”.

Europski diplomati pak, dodaje list, strahuju da Peking može iskoristiti inicijativu da potkopa propise EU-a. Pokretač inicijative bila je sposobnost Kine da financira i gradi ceste, željeznice, elektrane i drugu infrastrukturu koja je bila potrebna nekim siromašnijim zemljama središnje i istočne Europe. Obim djelovanja te inicijative se, međutim, počeo prelijevati i u političke i strateške oblasti, izazivajući nepovjerenje među nekim zapadnoeuropskim zemljama, navodi Financial Times.

Za premijera Mađarske, koja je ove godine ugostila šesti summit inicijative, ona je “priča o uspjehu”.

Na završnoj konferenciji za novinare premijer Viktor Orban je rekao da kinesko rastuće gospodarstvo nudi pregršt mogućnosti zemljama središnje i istočne Europe, te da je ta zemlja postala “dominantna financijska i tehnološka sila”.

Naglasio je veliki potencijal zemalja središnje i istočne Europe kojima su potrebni tehnologija i financije izvana kako bi se potencijal u potpunosti realizirao.

Li je na press konferenciji kazao kako Kina želi naprednu Europu, a da se regija srednje i istočne Europe najbrže razvija, s prosječnim rastom BDP-a od 3 posto godišnje.

Suradnja s Kinom, čija je ekonomija rasla 6,9 posto u prva tri mjeseca ove godine može samo ojačati taj trend, smatra on. Dodao je da je trgovina između Kine i CEEC narasla ove godine 14 posto. Bugarska će sljedeće godine ugostiti 7. summit inicijatie 16+1.

You may also like

0 comments