U Hrvatskoj bi manje trebao slaviti postignuti gospodarski rast, a više razmišljati kako povećati potencijal dugoročnog rasta BDP-a, zaključio je u petak viceguverner HNB-a Vedran Šošić svoje izlaganje “Poluutemeljeni optimizam: ubrzavanje na starom putu?”. Šošić je izlaganje održao na tradicionalnom i jubilarnom, 10. predavanju u čast prvog guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Čičin-Šaina.
Slikovito je pojasnio da se njegov rad pita je li vlak hrvatskog gospodarstva samo ubrzao po starim tračnicama, s kojih moderan brzi vlak može iskočiti ako pretjera u brzini, ili vozi po novim tračnicama, koje su postavile strukturne promjene u gospodarstvu. Ističući da je ocjenu omjera cikličkih utjecaja i strukturnih promjena u oporavku teško donijeti u realnom vremenu, Šošić je kazao da je moguće samo zaključiti da se u hrvatskom gospodarstvu ponešto promijenilo, ali da je oporavak i posljedica cikličkih kretanja.
Među strukturnim uzročnicima oporavka Šošić je naveo činjenicu da je gospodarski rast posljednje dvije godine velikim dijelom determiniran rastom izvoza roba i usluga, kod kojeg se uočava sve veća diverzifikacija u izvoznim proizvodima, ali i sve veći udio manjih i srednjih u odnosu na velike izvoznike. Uz to, imamo i značajan višak na tekućem računu platne bilance te veću apsorpciju sredstava iz fondova Europske unije.
Iako je teško to nesumnjivo povezati, vjerojatno je da su to učinci ulaska Hrvatske u EU i ukoliko se ponovi povijest zemalja koje su posljednje prije Hrvatske ušle u Uniju, pred nama bi moglo biti cijelo desetljeće rasta izvoza. Također, pozitivan su utjecaj imale i ekspanzivna monetarna politika HNB-a te manje opterećujuća fiskalna politika. Sve to, kaže Šošić, pokazuje da je trenutni rast gospodarstva ostvaren na čvršćim temeljima nego prije krize i moglo bi se reći da se radi o strukturnom pomaku.
No, s druge strane, s obzirom na dubinu i duljinu hrvatske recesije, bilo je za očekivati da će doći i do cikličkog preokreta, što se i događa – bilježimo višu potrošnju i investicije te povratak optimizma potrošača na pretkrizne razine.
To su uobičajena ciklička kretanja nakon recesije, odnosno rast zbog niske baze, ali su velikim dijelom i posljedica vanjskih čimbenika – povijesno niskih kamata na međunarodnim financijskim tržištima, niske cijene nafte i sl. Jer, ističe Šošić, struktura trenutnog gospodarskog rasta prema djelatnostima pokazuje da je on i dalje znatno temeljen na trgovini, prometu i turizmu, jednako kao i prije krize.
Pritom ostaju i neki stari rizici, poput visokog javnog duga vrlo osjetljivog na kretanja na financijskim tržištima, koji bi u slučaju pogoršanja tih kretanja fiskalnoj politici značajno otežao da se nosi s novom recesijom. “To pokazuje da smo potratili krizu koja je dobar trenutak za reforme. Svi pokazatelji strukturnih politika su vrlo malo napredovali i zato ne treba očekivati značajniji napredak u potencijalu budućeg rasta”, zaključuje Šošić.
Kao sigurnije putove za ubrzavanje potencijalne stope rasta te smanjenje ranjivosti hrvatskog gospodarstva, viceguverner HNB-a navodi rast proizvodnosti rada i uključivanje u radnu snagu neaktivnog dijela stanovništva.
Potkrijepio je to podatkom da trenutno proizvodnost rada raste po godišnjim stopama od oko 1,3 posto. Tim tempom standard građana će do 2030. porasti za 30 posto, a kada bi se stopa digla na preko 3 posto, rast standarda bi premašio i 50 posto.
Hrvatska je izašla iz recesije, rast BDP-a čak je proglašen i događajem godine. No, trebalo bi manje slaviti taj rast, a više se posvetiti razmišljanju kako povećati potencijal za dugoročni rast hrvatskog gospodarstva, zaključio je Šošić.
