Šonje o slabo poznatom podatku: Teret Vladina sektora i dalje dramatično raste

U ponedjeljak, 12. prosinca, HUP će objaviti HUP skor. HUP skor je mjera rezultata reformi koju za Arhivanalitika izrađuje za Hrvatsku udrugu poslodavaca. Detalji će se moći pročitati u Poslovnom dnevniku dan kasnije.

Piše: Velimir Šonje

HUP skor mjeri dvanaest ključnih područja ekonomskog razvoja. Ne mogu još objaviti sve rezultate, ali jedan me rezultat čini nestrpljivim. Skor fiskalne konsolidacije popravio se za samo dva boda od sto, a skor opterećenja gospodarstva smanjio se za jedan bod.

Ako se ima na umu koliko se smanjio deficit u zadnje dvije godine (za više od 3% BDP-a), zatim, ako se uzme u obzir da je rast omjera javnog duga i BDP-a zaustavljen, ako se poslušaju uvjeravanja političara da fiskalna konsolidacija grabi naprijed velikim koracima i ako je činjenica da bi međunarodne rejting agencije mogle uskoro popraviti ocjene za Hrvatsku, kako to da se skor fiskalne konsolidacije pomaknuo za samo dva boda, dok se skor opterećenja gospodarstva smanjio?

Premija rizika na hrvatski državni dug i dalje je treća po visini u EU, odmah iza Grčke i Cipra. Vlasnici obveznica traže veliku kompenzaciju za rizik. Oni vide, osjećaju, izračunavaju, da s hrvatskim javnim financijama i dalje nešto nije u redu. To objašnjava zašto je rast skora fiskalne konsolidacije prigušen. No, to ipak ne objašnjava suštinu problema.

Suština problema leži u načinu fiskalne konsolidacije. Iskustva mnogih zemalja pokazuju da su trajne fiskalne konsolidacije zasnovane na disciplini državnih rashoda. Disciplina rashoda proizlazi iz strukturnih reformi. Prilagodba kroz rashodnu stranu stoga se tumači kao signal političkih kapaciteta za strukturne reforme i fiskalnu odgovornost.

Nasuprot tome, fiskalne prilagodbe koje traže oslonac na prihodnoj strani proračuna često se tumače kao znak slabosti. Političke vrhuške koje nemaju snage za strukturne reforme i fiskalnu disciplinu oslonit će se na prikupljanje većih javnih prihoda, a to će u najvećem broju slučajeva izazvati probleme. Ako ne u kratkom, a onda vjerojatno u dugom roku.

Slika prikazuje zbir poreza, doprinosa i prihoda od prodaje roba i usluga opće države u odnosu na BDP. Na slici se vidi duboki uzrok fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj: prihodi države rastu po većoj stopi od BDP-a. Zbog toga nitko još ne vjeruje u ovu fiskalnu konsolidaciju.

Marićeva porezna reforma mogla bi malo popraviti prikazan odnos. Međutim, kako se predviđa da državni rashodi od sljedeće godine rastu brže od BDP-a, postavlja se pitanje koliko je porezna reforma održiva u dugom roku. Možda i nije. Možda će držati vodu samo do sljedeće krize, kada će ovi ili neki novi političari usred krize povećavati poreze, kao što su to činili i oni stari.

Za one koji žele znati više:

Zanimljivo je da su porezni i slični prihodi opće države u postotku BDP-a na kraju 2012. bili na istoj razini kao polovicom 2009. i tek su od 2014. počeli rasti. Naizgled, to nije logično. U međuvremenu, uveden je pa ukinut poseban porez na dobit (harač), PDV je podizan prvo s 22% na 23% (Kosor-Šuker) pa s 23% na 25% (Milanović-Linić), te su pod drugom dvojicom uvedeni posebni porezi na isplatu dobiti odnosno dividende, a nešto kasnije i porezi na kamatu i kapitalne dobitke. Dakle, kako to da je omjer na slici počeo rasti tek kada je ciklus povećanja poreza bio završen?

Gospodarstvo se od 2009. do 2012. nalazilo u slobodnom padu, ali nisu svi njegovi dijelovi padali jednako. U konstrukciju BDP-a ulaze i dvije procijenjene komponente dodane vrijednosti na koje se ne plaća porez. Prva je imputirana stambena renta (procijenjena vrijednost usluge stanovanja koju kuća ili stan pruža svojem vlasniku), a druga je procijenjena dodana vrijednost u sivoj ili neslužbenoj ekonomiji. Zbog tih sidara u konstrukciji BDP-a očekujemo upravo ovo što vidimo na slici: omjer poreznih i sličnih prihoda u postotku BDP-a pada u uvjetima recesije i raste u uvjetima oporavka, jer plaćeni porezi i doprinosi variraju puno jače od BDP-a (koji je statistički malo armiran). Problem je u tome što prikazana promjena nije samo ciklička. Pad bi od 2009. do 2012. bio puno veći, a rast nakon 2012. manji, da nisu mijenjani porezi. Ovako, slika govori više od tisuću riječi.

P.S. Na slici nisu prikazani svi prihodi opći države, samo osnovni. Ukupni prihodi opće države puno su veći. Zadnji podatak na Eurostatu iznosi 43,6% BDP-a za 2015. U 2016. doći će do daljnjeg rasta omjera i Hrvatska će po ovom pokazatelju vjerojatno dostići europski prosjek. Kad već ne može po stupnju gospodarskog i društvenog razvitka.

You may also like

0 comments