Procjena Svjetske banke
Svjetska banka snizila je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini zbog rata u Ukrajini, čije će posljedice osjetiti i zemlje u regiji srednje Europe, posebno one u blizini zone sukoba.
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine, prema procjeni SB-a, porasti 3,8 posto, za 1,6 postotnih bodova slabije nego što je banka očekivala do sada. Prognozu za iduću godinu snizili su za jedan postotni bod, na 3,4 posto.
Upozoravaju ipak na znatne rizike koje stvaraju pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.
Ulaganja poduprta novcem iz europskih fondova trebala bi snažno ojačati u ovoj godini i potom usporiti u idućim godinama, no to će u velikoj mjeri ovisiti o vladinim investicijskim planovima, ističu.
Oslonac rastu bit će izvoz, ali njegov će tempo oslabiti paralelno s povratkom turizma na pretkriznu razinu i slabljenjem inozemne potražnje.
Osobna potrošnja mogla bi i u idućim godinama rasti tempom od oko 2,5 posto zahvaljujući pojačanom zapošljavanju i rastu plaća, ali utjecaj tih faktora donekle će neutralizirati viša inflacija, upozoravaju u banci.
Procjenjuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 6,1 posto, te usporiti na 2,2 posto u 2023. i 1,9 posto u 2024., jer bi problemi u globalnim lancima nabave trebali popustiti, a uvjeti financiranja se postrožiti.
Zaoštravanje sukoba u regiji stvara dodatni pritisak na cijene hrane i energije, koje bi trebale u prosjeku porasti 20 posto, unatoč promptnom vladinu ograničenju rasta cijena plina, napominju u Svjetskoj banci.
Upozoravaju i da bi neizvjesnost u regiji i poremećaji u globalnim nabavnim lancima mogli utjecati i na gospodarstvo zemalja u kojima rade hrvatski iseljenici, što bi moglo nepovoljno utjecati na njihove doznake obiteljima u Hrvatskoj i na prihod građana.
Rat će se osjetiti u cijeloj regiji Europe i središnje Azije, ističe SB u izvješću objavljenom u nedjelju, prognoziravši pad aktivnosti za 4,1 posto. Do sada je očekivala rast aktivnosti za tri posto.
Kada se isključe Rusija i Ukrajina, aktivnosti bi trebale porasti 2,2 posto. Do sada je Svjetska banka za to područje prognozirala 3,4-postotni rast.
Ovogodišnja prognoza rasta u regiji srednje Europe, koja uključuje Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku, snižena je sa 4,7 na 3,5 posto zbog priljeva izbjeglica, viših cijena robe i pogoršanja raspoloženja koje šteti potražnji.
U 2023. godini aktivnosti bi trebale blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od 3,8 posto, za 0,1 postotni bod veću nego što su u banci do sada očekivali.
Rat će izrazitije utjecati na zemlje u blizini sukoba, procjenjuju u SB-u, snizivši prognozu rasta rumunjskog i bugarskog gospodarstva za 2,4 odnosno 1,2 postotna boda, na 1,9 i 2,6 posto.
Osjetno su snižene i prognoze Poljske i Mađarske, za po 0,8 postotnih bodova, na 3,9 odnosno 4,2 posto.
