Politika
Srpska država je ove godine namijenila 120 milijardi dinara (oko 987 mil. eura) za subvencije, ali planira ih prilično smanjiti u sljedeće tri godine tako što će ozbiljno zavrnuti slavinu javnim i državnim poduzećima, dok će nastaviti subvencionirati poljoprivredu, znanost i zaštitu okoliša.
Fiskalnom strategijom za sljedeće tri godine planira se značajan pad subvencija i drugih načina pomoći kompanijama u državnom vlasništvu (jamstva i proračunske pozajmice), piše Politika.
Ta strategija predviđa da će se subvencije u srednjem roku smanjiti sa 2,7 posto BDP-a iz 2021. godine na 1,9 posto BDP-a u 2023., što bi bilo dosad najmanje u Srbiji i bliže izdvajanjima za te svrhe u zemljama središnje i istočne Europe.
No Fiskalni savjet smatra kako je malo vjerovatno da će se to realizirati u predviđenom obujmu. Država je, kako navode, za subvencije i neto proračunske pozajmice od 2015. do 2019. izdvajala oko dva puta više od drugih zemalja središnje i istočne Europe.
Troškovi subvencija u Srbiji zatim su naglo povećani 2020. na 5,2 posto BDP-a zbog provođenja protukriznih mjera, da bi proračun za 2021. odredio njihovo vraćanje na 2,7 posto BDP-a.
“Relativno veliki udjel subvencija u proračunu Srbije u odnosu na zemlje središnje i istočne Europe posljedica je toga što se iz godinu u godinu javlja neko neuspješno državno poduzeće kojem je potrebna pomoć države.
U 2021. planirano je da se proračunska sredstva daju Air Serbiji, 2020. to su bili Air Serbia i EPS, ranije Srbijagas i Petrohemija, a redoviti korisnici državnih subvencija su Željeznice Srbije i rudnici Resavica”, navodi Fiskalni savjet u mišljenju o dokumentu Fiskalna strategija za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.
S druge strane, plan restrukturiranja EPS-a znači veliko povećanje cijene struje što ga čini nevjerodostojnim, navodi Fiskalni savjet uz napomenu da je zbog izostanka reforme država lani dala EPS-u oko 40 milijuna eura.
Slično je s planom reformi u Srbijagasu. U Strategiji se za tu kompaniju samo iskazuje namjera “da poduzeće bude u mogućnosti samostalno servisirati financijske obveze nastale od 2008. do 2012.“.
Najveći dio mjera odnosi se na izdvajanje djelatnosti unutar Srbijagasa u posebne tvrtke što samo po sebi ne može dovesti do boljeg poslovanja. Reforma znači i da se Srbijagas riješi povezanih tvrtki koje opterećuju njegovu bilancu, ali i promjenu tarifne politike”, navodi Fiskalni savjet.
Dodaje se da bez racionalizacije broja zaposlenih i promjene prodajne cijene ugljena nije moguće očekivati bolje poslovanje rudnika Resavica i smanjenje državnih davanja.
Ta kompanija posluje s godišnjim gubitkom od oko 15 milijuna eura, unatoč subvencijama od oko 40 milijuna eura. Subvencije čine dvije trećine svih prihoda kompanije i jasno je da Resavica u sadašnjim okolnostima ne može samostalno poslovati.
