Hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 884 milijuna eura, dok je istovremeno uvoz bio na razini od milijardu i 467 milijuna eura, što znači da je Hrvatska ostvarila manjak u robnoj razmjeni sa svijetom na tim proizvodima u iznosu od 583,2 milijuna kuna. Tako je primjerice vrijednost izvoza živih životinja 44,4 milijuna eura, dok je uvoz 51,1 milijun eura. Više od polovice izvoza otpada na svinje. No, s druge strane vrijednost uvezenog svinjskog mesa u prvih osam mjeseci ove godine je 83,4 milijuna eura, dok je izvoz tek nešto veći od devet milijuna eura dakle, Hrvatska izvozi žive svinje, a uvozi svinjetinu. Tako je primjerice u prošloj godini u Hrvatskoj proizvedeno manje od 60 tisuća tona svježe svinjetine, od čega je u izvoz otišlo oko sedam tisuća tona i njegova je vrijednost bila 18,8 milijuna eura. Istovremeno je u Hrvatsku uvezeno 86 tisuća tona svinjskog mesa, svježeg rashlađenog ili zamrznutog, ukupne vrijednosti oko 197 milijuna eura. Uvoz govedine gotovo je jednak domaćoj proizvodnji i tri i pol puta je veći od hrvatskog izvoza.
Među proizvodima stočarstva i ribarstva, pozitivnu bilancu u robnoj razmjeni Hrvatska ima jedino u skupini proizvoda ribe, ljuskari, mekušci i ostali beskralježnjaci, zatim prerađevine od mesa te životinjske masti i ulja. U kategoriji ribe ljuskari i mekušci izvoz je lani bio 156 milijuna eura, dok je uvoz bio 112 milijuna eura.
Potpredsjednik za poljoprivredu HGK-a Dragan Kovačević kaže da se u prvih šest mjeseci bilježi blago smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni žive stoke, mesa, klaoničkih proizvoda i prerađevina, ali da se oporavak hrvatske mesne industrije i stočarstva, posebice govedarstva, ne može se očekivati u kratkom roku s obzirom na to da postoji višegodišnja negativna vanjskotrgovinska bilanca i deficit veći od 280 milijuna eura. On ističe da su mjere poput izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se favorizira stočarska proizvodnja, smanjenja PDV-a na promet žive stoke i svježeg mesa, stotinjak milijuna kuna ugovorenih sredstava EU-a za operaciju
»Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« dokaz da je voda došla do grla i da devastirano stočarstvo mora postati strateški prioritet hrvatske poljoprivrede.
No, što je s povrćem i voćem na koje se također snižava PDV? Statistika kaže da je uvoz u kategoriji povrće, korijenje i gomolji za jelo bio 116 milijuna eura, dok je izvoz bio nešto manji od 30 milijuna eura. Voća smo uvezli u vrijednosti 180 milijuna eura, dok je izvoz bio 34 milijuna eura. Tako je primjerice uvoz krumpira vrijedan deset milijuna eura, a izvoz nešto malo više od tri milijuna eura, dakle tri puta je manji. U prošloj godini Hrvatska je, primjerice, proizvela šest tisuća tona salate, a gotovo tisuću tona više je uvezla. Izvoz salate vrijedan je milijun eura, što je deset puta manje od uvoza. Svjetliji primjer među voćem je jabuka, koje čija je proizvodnja u prošloj godini bila veća od 56 tisuća tona, izvoz je bio veći od uvoza, što znači da je to rijetki primjer gdje je domaća proizvodnja dostatna za pokrivanje potreba tržišta.
