Slučaj Agrokor proteklih dana, borba za likvidnost kompanije

Radna grupa predstavnika dijela dobavljača, financijskih institucija i Agrokora na sastanku u petak definirala je Promemoriju o mjenicama koja onima koji joj pristupe osigurava da nema prisilne naplate po mjenicama do 31. svibnja, a Agrokor poziva sve zainteresirane strane da Promemoriji pristupe do kraja idućeg tjedna, priopćeno je u petak navečer iz koncerna.

Na današnjem sastanku radne grupe predstavnika dijela dobavljača i financijskih institucija i Agrokora cilj je bio definirati načela za uređivanje odnosa u vezi mjenica izdanih od strane društava koncerna Agrokor. Rezultat tog sastanka je Promemorija otvorenog tipa kojom se utvrđuju mogući modeli rješavanja situacije s mjenicama, a koju potpisom pristupnice mogu prihvatiti svi dobavljači i vjerovnici koji imaju mjenice Agrokor koncerna.

Promemorija je danas po završetku sastanka poslana koordinaciji financijskih institucija i koordinaciji dobavljača, koji su pozvani pristupiti joj čim prije. Agrokor poziva sve zainteresirane strane da Promemoriji pristupe do kraja idućeg tjedna.

Pristupanjem promemoriji vjerovnici i dobavljači mogu osigurati da se uz određene uvjete nad dobavljačima ne provode prisilne naplate. Naime, prema Promemoriji vjerovnici odnosno financijske institucije koje joj pristupe neće poduzimati radnje prisilne naplate do 31. svibnja 2017. godine, odnosno do duljeg datuma, uz uvjet sklapanja bilateralnog pravnog posla između vjerovnika i dobavljača.

Bilateralni pravni poslovi predviđeni promemorijom su primjerice odgođeno plaćanje potraživanja do obustave postupka izvanredne uprave, u slučaju odobrenja tijela nadležnog za rad vjerovnika, zatim kredit odobren od strane kreditnih institucija ili drugi načini prihvatljivi vjerovniku i dobavljaču.

Promemorija ima za cilj osigurati dodatno vrijeme unutar kojeg nema prisilne naplate nad dobavljačima i u kojem dobavljači i vjerovnici mogu procijeniti sve opcije koje im stoje na raspolaganju, sukladno svojim interesima, potrebama i mogućnostima.

Promemorija predviđa i osnivanje radne grupe sastavljene od predstavnika vjerovnika, dobavljača i Agrokora, koja bi se bavila svim provedbenim i tehničkim pitanjima i koordinirala daljnju suradnju dobavljača, vjerovnika i Agrokora po pitanju mjenica, kaže se u priopćenju koje su potpisali direktorica Agrokorova Ureda za odnose s javnošću Anja Linić Sikavica i direktorica Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri Kristina Laco.

U Merkatoru nije bilo nepravilnih transakcija

Nadzorni odbor Mercatora u petak je zaključio da između Agrokora i Mercatora nije bilo nezakonitog prelijevanja sredstava, odnosno eventualnog financijskog iscrpljivanja. O tome se u slovenskim medijima u zadnje vrijeme nagađalo s obzirom na veliku zaduženost hrvatskog koncerna i stanja u kojemu se zbog toga našao. “NO je pregledao opsežnu dokumentaciju i ustanovio da je Mercatorovo poslovanje u proteklom razdoblju bilo korektno i bez nepravilnosti te da poslovni interesi Mercatora nisu bili oštećeni”, navedeno je u izjavi za javnost Mercatora nakon sjednice.

Među zaključcima prihvaćenim na sjednici navodi se kako izvješće o nabavnoj politici Mercatora i zaključenim ugovorima s vanjskim izvođačima za područje marketinga i investicija, te svi relevantni podaci, osobito revizijski izvještaj tvrtki Deloitte i Ernest&Young konstatiraju da u poslovanju Mercatora nije bilo nepravilnosti. NO Mercatora je osim toga podržao prijedlog direktora Mercatora Tomislava Čizmića da se jedna od četiriju renomiranih međunarodnih konzultantskih tvrtki angažira kako bi  dodatno uspostavila sistem izvještavanja o vezama i operacijama između Agrokora i Mercatora kao tvrtke kćeri.

NO je naložio upravi Mercatora da odmah prouči sve mogućnosti za što brže prebijanje međusobnih obveza između tvrtki iz grupe Mercator i tvrtki iz Agrokora koje nisu dio grupe Mercator, navodi se u priopćenju.

NO je u petak primio i informaciju direktora Mercatora o aktivnostima uprave usmjerenima na zaštitu interesa tvrtke i cijele grupe Mercator, te u vezi s događajima u Agrokoru. Slovenska vlada u četvrtak je u parlament uputila prijedlog zakona prema kojemu bi se za slučaj insolventnosti Agrokora zaštitili slovenski interesi u Mercatoru, odnosno interesi dobavljača i zaposlenih, te stabilnost financijskog sustava.

Budući da se Mercator u tom zakonu tretira kao “sistemska” tvrtka od socijalne i financijske važnosti za slovensku ekonomiju, zakonski prijedlog predviđa da bi vlada u slučaju da Agrokor postane insolventan i ne može vraćati dugove dobavljačima u upravu tvrtke preko suda imenovala svog člana uprave, odnosno povjerenika koji bi se bavio financijskim vezama koncerna i njegove ovisne tvrtke, radi sprečavanja odljeva sredstava preko jamstava, zajmova, robnih kredita ili na druge načine.

Riječ je, kako pojašnjavaju u slovenskoj vladi, o zakonu koji bi imao preventivnu ulogu, jer stanje u samom Mercatoru nije kritično, a poduzeće djeluje stabilno iako ima oko 900 milijuna eura financijskih obveza. Još se ne zna kad bi točno parlament trebao raspravljati o predloženom zakonskom rješenju koje je već nazvano lex Mercator.

Skrbnički računi postaju važni vlasnici Leda

Nedavna informacija o tome kako strani fondovi pomalo kupuju udjele u Agrokorovim kompanijama vjerojatno se najbolje vidi na primjeru Leda. Ovih su dana, naime, četiri skrbnička računa u TOP10 povećala svoje udjele.  Skrbnički račun Zagrebačke banke koji je peti najveći vlasnik Leda (ZSE:LEDO-R-A) stekao je 109 dionica vrijednih 310.000 kuna i sad je njegov udjel povećan na 3,42 posto. Ovaj je račun u posljednjih tjedan dana stekao solidnih 811 dionica Leda, odnosno udjel mu se povećao za 0,26 posto.

Tri skrbnička računa PBZ-a također su povećala udjele. Najviše i to za 300 dionica vrijednih 860.000 kuna povećao se udjel sedmom po redu vlasniku Leda koji se skriva iza skrbičkog računa PBZ-a (sada drži 2,1 posto udjela). Šesti po redu u TOP 10 povećao je udjel za 250 dionica i sad drži 3,1 posto udjela dok je 74 dionice steklao te napredovao s desetog na osmo mjesto u vlasničkoj strukturi treći skrbnički račun PBZ-a.

Istodobno, smanjio se udjel skrbničkog računa PBZ-a, devetog po redu u TOP 10, i to za 133 dionice. Skrbnički račun Podravske banke prodao je 1.601 dionicu vrijednu preko 4,5 milijuna kuna te je s osmog pao na deseto mjesto u TOP 10 sa 1,39 posto udjela.  Agrokor je najveći vlasnik Leda sa 48,11 posto udjela a slijede AZ OMF sa 12,32 posto te Raiffeisen OMF sa 6,01 posto udjela.  Dionice Leda protekloga su tjedna potonule 26,5 posto, na 3.100 kuna, uz gotovo 27 milijuna kuna prometa.

Agrokor digao novi kredit uz kamatu nešto ispod 5 posto

Izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak izvijestio je u četvrtak da je s četiri hrvatske banaka potpisan ugovor o kreditu u iznosu od 80 milijuna eura, kredit je s kamatnom stopom 4,97 posto, na rok od 15 mjeseci.  Već je dan nalog da se ta sredstva puste u sustav grupe i svim dobavljačima tvrtki članica koncerna Agrokor. Već od sutra počinje plaćanje svim dobavljačima Konzuma, Tiska, Jamnice, Leda i svih kompanija unutar grupe, rekao je Ramljak u izjavi novinarima. “Mislim da smo napravili veliku stvar. Isto tako, sve plaće su isplaćene. Tako da smo ovaj tjedna završili s vrlo pozitivnim i dobrim rezultatima”, ocijenio je Ramljak.

Kako je najavio, prvi koji će dobiti novac od tog kredita bit će “nekoliko tisuća malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i srednjih poduzeća, koji mjesecima nisu bili plaćeni”.  Izvanredni povjerenik Agrokora ne vidi nikakve probleme s “lex Mercatorom”, koji je slovenska Vlada uputila parlamentu.  “U kontaktu smo s Upravom Mercatora i oni su potvrdili da nije bilo nikakvih plaćanja niti uzimanja likvidnih sredstava od Mercatora. Čak i pozdravljam odluku slovenske vlade da imenuje povjernika koji će pratiti kako Uprava Mercatora funkcionira i kakva su plaćanja između Mercatora i Agrokora”, kazao je Ramljak odgovarajući na upit kako komentira “lex Mercator”.

Ramljak je potvrdio da je ugovor o kreditnom aranžmanu u iznosu od 80 milijuna eura potpisan s četiri hrvatske banke. Razgovori sa Sberbankom oko daljnjeg kreditiranja Agrokora će se nastaviti, a razgovarat će se i s drugim bankama.  Naime, u danas ugovorenom kreditnom aranžmanu ne sudjeluju ruske Sberbanka i VTB banka. Iz Sberbanke Hrvatska ranije su najavili kako nastavljaju razgovore odnosno pripremati uvjete koji bi omogućili financijsku potporu Agrokoru, ali traže razumijevanje oko svoje “namjere da zaštite svoje nedavno ulaganje u visini od na način da dobije status super seniority-a, s obzirom na vremenski trenutak i okolnosti kada su sredstva plasirana”.

Naime, Sberbank je u ožujku Agrokoru odobrila kredit od 100 milijuna eura, koji je, kako je izjavio predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak, “bio u funkciji stabilizacije situacije”. Po njegovim riječima, od tog je kredita 75 milijuna eura išlo za plaćanje dobavljača, 21 milijun eura za plaćanje poreznih obveza i 4 milijuna eura za plaće zaposlenika. “To je omogućilo predah i stabilizaciju poslovanja i, u konačnici, to je bio prvi korak prema zakonu koji je danas na snazi”, ustvrdio je Henjak u izjavi novinarima u stanci sjednice privremenog Vjerovničkog vijeća.

Na pitanje ostaje li Sberbank pri svome uvjetu da taj kredit dobije status najstarije tražbine i kako na to reagiraju ostali članovi Vjerovničkog vijeća, Henjak je odgovorio da se o tome upravo razgovara i da svi razumiju Sberbankovu poziciju. “Taj kredit odobren je u vrijeme velike krize Agrokora i direktno je utjecao na stabilizaciju poslovanja”, ponovio je.

Upitan je li dobivanje statusa najstarije tražbine za taj kredit prvi uvjet za Sberbankov nastavak kreditiranja Agrokora, odgovorio je da “to nije jedini uvjet te da Sberbank samo očekuje razumijevanje kako definirati ta sredstva u budućem praćenju Agrokora”.

Zdravko Marić optimist glede Agrokora

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u četvrtak da su stvari oko Agrokora krenule u boljem smjeru te da se događa “određena mirnoća i stabilnost”. Na pitanje novinara nakon sjednice Vlade što ako Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH ne uspije, Marić je uzvratio da je osnovna intencija zakona i svih Vladinih napora sačuvati stabilnost gospodarstva, financijskog sustava, društva. “Uvijek treba analizirati sve scenarije, ali u ovom trenutku mislim da su stvari krenule u boljem smjeru. Ipak se neka određena mirnoća i stabilnost događa”, kazao je Marić, istaknuvši pritom vijest vezanu uz novu likvidnost u sam sustav, što je, kako je rekao, vrlo potrebno u ovom kratkom roku da se mogu podmiriti i dobavljači i zaposlenici.

Premijer Andrej Plenković, naime, najavio je na početku sjednice Vlade da se danas potpisuje sporazum s bankama o zajmu od 80 milijuna eura. Na pitanje jesu li prijašnje Vlade mogle reagirati po pitanju Agrokora, Marić je kazao kako on kao ministar financija mora biti otvoren, ali i odgovoran sa izjavama. “Netko tko nije državni dužnosnik vrlo jednostavno odgovara na to, ali ja kao ministar financija mislim da moram biti u isto vrijeme otvoren ali i odgovoran sa izjavama”, kazao je.

Ocijenio je da je to kompleksna materija te da pritom ne treba zanemariti činjenicu da je “riječ o 60 tisuća, samo u Hrvatskoj o 40 tisuća zaposlenih, o jednom velikom sustavu koji jako puno doprinosi prosperitetu gospodarskom, državnom proračunu i svemu skupa”.

Marić nije htio komentirati je li politička sudbina ove Vlade u potpunosti vezana uz sudbinu Agrokora. “Vi znate da ja nisam baš nešto jako vješt u tim političkim stvarima da bih dao neki suvisao komentar na to”, odgovorio je.

Ministar financija odgovorio je novinarima i da nije upoznat sa slučajem S-300 raketa koje su Rusi za vrijeme Domovinskog rata isporučili Hrvatskoj. “Ja vam baš nisam upoznat s ovim slučajem, ali kao što smo pričali vezano uz obranu, zadnji tjedan u travnju bit će objavljeni podaci Eurostata za sve zemlje članice pa ćete vidjeti što smo uspjeli napraviti na polju javnih financija. Mislim da tim smjerom treba nastaviti dalje, jer evidentno smo pokazali da se u kratkom roku mogu dugotrajni negativni trendovi preokrenuti. I u skladu s tim, možete očekivati da ćemo proračunsku i fiskalnu politiku i dalje voditi na tom tragu”, rekao je Marić.

Dodao je da postoje određeni izazovi i apetiti te da je obrana jedna od tih segmenata. “Ne smijemo zanemariti globalne elemente, sve izazove s kojima se suočavamo, ali u isto vrijeme imamo neka svoja ograničenja. U tome svemu treba pažljivo i uspješno balansirati”, zaključio je ministar financija.

0 comments