Home Politika Slovenska vlada ima najnižu potporu u povijesti

Slovenska vlada ima najnižu potporu u povijesti

by Agencije

Slovensku koalicijsku vladu premijera Mire Cerara, prema najnovijoj anketi ljubljanskog “Dela”, podržava samo 18 posto birača, što je njen najlošiji rezultat otkako je prije 17 mjeseci stupila na dužnost, piše u utorak vodeći slovenski dnevnik.

Rad vlade u redovitoj mjesečnoj anketi negativno ocjenjuje 56 posto ispitanika, dok ih 16 posto ocjenjuje pozitivno, a vlada je dobila i do sada najmanju prosječnu “ocjenu” ispitanika – samo 2,37, na ljestvici ocjena od 1 do 5. Potpora Cerarovoj vladi zadnjih mjeseci konstantno pada, što je u prošlosti znalo biti nagovještaj kraja koalicijskih vlada prije isteka njihova mandata. No, po ocjeni “Dela”, Ceraru ide na ruku to što tri stranke koje čine njegovu vladu imaju sigurnu većinu u parlamentu te što javnost, unatoč izraženom nezadovoljstvu vladinom politikom, ne bi željela nove prijevremene izbore i političku nestabilnost, navodi najutjecajniji slovenski dnevni list.

Cerara čeka teška zadaća da povrati povjerenje javnosti koja mu je na početku mandata bila jako naklonjena zbog njegova obećanja da će uvesti etičke kriterije u politiku i donijeti političku stabilnost, što se do sada nije u cijelosti ostvarilo, piše list u komentaru. Među ministrima koji su u zadnje vrijeme izgubili najviše potore javnosti su, prema anketi “Dela”, ministar financija Dušan Mramor i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, no Cerar je prošlog tjedna opovrgnuo svoje ranije izjave o mogućoj manjoj rekonstrukciji vlade te rekao da će jedan od glavnih njegovih prioriteta biti nastavak gospodarskog rasta i podizanje životnog standarda.

Šefa diplomacije Karla Erjavca, koji vodi Demokratsku stranku umirovljenika (DESUS), drugu najjaču članicu vladajuće koalicije i glavnog Cerarova partnera u vladi, uskoro u parlamentu čeka glasovanje o interpelaciji, a oporba zahtijeva njegovu smjenu. Cerar rezolutno odbacuje i samu mogućnost smjene ministra financija Dušana Mramora, kojega sindikati vide glavnim protagonistom vladine politike štednje i rezova unatoč lanjskom rastu BDP-a.

Njega je početkom godine kompromitirala afera u kojoj se otkrilo da je kao dekan Ekonomskog fakulteta uveo “dodatke na dežurstvo” za rad zaposlenih, te i sam po toj osnovi dobio 40.000 eura. Zbog odjeka afere u javnosti on je taj novac vratio, ali se sumnjiči i da je zapravo autor modela nezakonitih dodataka na plaću koji se Ekonomskog fakulteta prenio na skoro cijelo ljubljansko sveučilište. Cijela afera naškodila je, po ocjeni medija, kredibilnosti vlade jer je dodatke na dežurstvo primala i ministrica izobrazbe Maja Makovec Brenčič, također profesorica na Ekonomskom fakultetu.

Related Posts