Slovenija: Zakon koji policiji daje vojne ovlasti je na ocjeni ustavnosti

Ured slovenskog pravobranitelja za ljudska prava u srijedu je ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti uputio dopune zakona o obrani kojima se pod određenim uvjetima vojnicima mogu dati policijske ovlasti u zaštiti državne granice od migranata i izbjeglica, ali zakon kojim je omogućeno postavljanje žičane ograde na granici ne smatra spornim.

Izmjene zakona o obrani prihvaćene su prije tri mjeseca u jeku izbjegličke krize, ali je istaknuto da bi parlament ponovno trebao odlučivati o uporabi vojske ako to bude neophodno.Pravobraniteljica ljudskih prava Vlasta Nussdorfer izjavila je na konferenciji za novinare da je upitna ustavnost zakonske odredbe po kojoj se vojnicima može dati nalog da s policijskim ovlastima sudjeluju u svladavanju manjih ili većih skupina ljudi koji bi neovlašteno prešli granicu. Rekla je da te zadaće dopunama nisu precizirane, da nisu predviđene niti zakonom o policiji i da se ne predviđaju mehanizmi žalbe, što bi moglo dovesti do kršenja ustava i ljudskih prava. Ured pravobranitelja zato predlaže da se do konačnog pravorijeka ustavnog suda te zakonske odredbe ne primjenjuju i da se zakon što prije izmijeni, a zatražen je i razgovor na tu temu s predsjednikom države Borutom Pahorom.

Neke nevladine udruge i civilne inicijative iz pograničnih općina tražile su da ustavni sud provjeri i ustavnost zakona o kontroli državne granice temeljem kojega je vlada premijera Mire Cerara naredila postavljanje bodljikave žice na granici s Hrvatskom, ali je ured pravobranitelja to ocijenio nepotrebnim. Zamjenica pravobraniteljice za ljudska prava Kornelija Mrzel kazala je da po njihovoj ocjeni zakon o kontroli državne granice nije u suprotnosti s ustavom. Slovenski ustav dopušta slučajeve kad se građanima, zbog višeg javnog interesa, mogu ograničiti vlasničko pravo, pravo na pristup vodi kao javnom dobru ili sloboda kretanja, pojasnila je.

Građanske udruge iz Bele krajine uz rijeku Kupu tvrde kako je žičana ograda tom kraju nanijela veliku ekonomsku štetu, ali i da se njome krše i ustavno zajamčena prava na slobodno kretanje i raspolaganje imovinom jer je ograda s bodljikavom žicom postavljena na privatnim posjedima pa i poljoprivrednim površinama. Ured pravobranitelja za ljudska prava priznao je da treba preciznije pojasniti načine provođenja spomenutog zakona i vladi predložio da se vlasnicima zemljišta isplati odšteta za štetu koju trpe zbog ograde, ali procjenu ustavnosti zakona smatra izlišnom. Slovenija je dosad postavila oko 150 kilometara ograde na granici s Hrvatskom.

You may also like